
Akcija
Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju
Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna
Posle kongresa UEFA u Sava centru u Beogradu, zastava Kosova pojavila se na još jednom sportskom događaju u Srbiji
U kvalifikacijama na teniskom turniru Međunarodne teniske federacije (ITF) u Kuršumlijskoj Banji nastupao je Mal Aguši, pod zastavom Kosova.
Ispao je u kvalifikacijama piše Sport klub, a ovo je bio drugi put u toku aprila da se državni simbol Kosova pojavi na jednoj sportskoj manifestaciji u Srbiji.
Na kongresu Unije evropskih fudbalskih federacija (UEFA), koji je održana u Beogradu, učestvovali članovi ove federacije, a među njima i južna srpska pokrajina Kosovo kao nezavisna država.
Zastava Kosova tako se našla u prestonici Srbije među državnim obeležjima zemalja članica ove fudbalske organizacije, a Fudbalski savez Srbije (FSS) ubrzo je saopštio da je to bio propust organizatora, koji je kako odmah otklonjen.
Koje međunarodne organizacije su primile Kosovo
Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i od tada postalo član Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske carinske organizacije, CEFTA, Stalnog arbitražnog suda, Olimpijskog komiteta, FIFA, UEFA, ITF-a i brojnih drugih sportskih federacija i priznaje ga oko 100 zemalja.
Kosovo je članica ITF-a od 2015. godine.
Srbija se protivila članstvu KiM u svim ovim organizacijama, a Kosovo i dalje čeka na prijem u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, OEBS-u.
Srbija je u nekoliko navrata uspešno sprečavala članstvo Kosova u Interpolu i UNESCO-u. Kosovu izmiče članstvo i u NATO-u, u Ujedinjenim nacijama, dok je i dalje upitno članstvo u Savetu Evrope.
Većina zapadnih zemalja zahteva od Srbije da prekine sa pokušajima blokade Kosova u međunarodmim organizacijama.
Sa i bez zvezdice
Posle pregovora Beograda i Prištine o načinu predstavljanja Prištine – uz međunarodno posredovanje – 2012. je dogovoreno da Kosovo na regionalnim skupovima bude predstavljeno sa zvezdicom pored imena. Pet država Evropske unije koje ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost to i dalje poštuju, kao i zvanične institucije Evropske unije. Beograd je u početku insistirao na zvezdici, pravio problem kada je bila istaknuta kosovska zastava, međutim, to se vremenom menjalo.
U protekloj deceniji, delegacije Beograda su više puta odbile da učestvuju na skupovima gde Kosovo nije pored naziva imalo zvezdicu. Prvi put je to bilo u Sarajevu 2012. godine, da bi tih dana prištinska delegacija napustila skup u Beogradu, gde je Kosovo bilo predstavljeno sa zvezdicom.
Vlada Srbije je, potom, objavila instrukciju kako treba postupati ukoliko Kosovo i Metohija nisu predstavljeni kako je dogovoreno.
U njoj, između ostalog, piše: „Ova instrukcija, takođe, predviđa i situacije u kojima su srpski zvaničnici, u slučaju ako i kada se kosovski zvaničnici ne predstave u skladu sa instrukcijom, obavezni da reaguju, i to tako što bi predstavnici državnih organa Srbije napustili skup, uz pisani protest organizatoru.”
U proleće 2017. godine, tada ministar za rad, Aleksandar Vulin napustio je komemoraciju u logoru Mathauzen u Austriji zbog, kako je rekao, „prisustva delegacije lažne države Kosovo.”
Godinu dana kasnije, predsednik Srbije odlazi u Pariz na obeležavanje stotinu godina od pobede u Prvom svetskom ratu, uprkos pridikama zbog načina na koje je predstavljeno Kosovo.
„Ono na šta mi ne možemo da utičemo, a to je svima knedla u grlu, to je da je svuda istaknuta kosovska zastava… i da je njihov odnos… nemojte da mislite da je odnos jednak, svi oni znaju razliku između nas i nih. Ali, to je nešto što traje deceniju, čitavu deceniju, možda i dve, tako da se to neće skoro promeniti, ali mi moramo svoju poziciju da menjamo i da budemo snažniji da imamo još više argumenata, da budemo sve prisutniji i da se borimo za svoju zemlju još jače”, rekao je tada Vučić.
Veliki odjek zbog pristanka srpskih državnika da budu u društvu kosovske delegacije imao je Berlinski samit krajem 2022. Tada su šefovi vlada Srbije, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine potpisali tri sporazuma: o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna
U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima
Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana
Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka
Studenti u blokadi organizuju 28. juna novi protest u Beogradu, a glavni zahtev tog skupa biće raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom ih najavljuje za 2026. godinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve