U svakom selu po tri kriminalca - da li je ova logika dovoljna da režim „pokrije“ čak 8.000 biračkih mesta na narednim parlamentarnim izborima? Jer, Mionica, Negotin i Sečanj imaju ukupno 50.000 ljudi, a sutra na izbore treba da izađe šest miliona
Lokalni izbori u Mionici i Negotinu pokazali su da Srbijom hoda puno fantomaša i kriminalaca, koji su organizovano „uvodili red“ među narodom – da bi osigurali ko sve glasa, da neko slučajno ne skrene u pogrešnu ulicu i propusti da zaokruži papirić za režim, ali i da zastrašuju opoziciju. Letos su ovi ljudi mahom na ulice izlazili kada padne mrak, ali kako na izbore valja poterati narod od jutra, na lokalu su morali da „operišu“ i po sunčevoj svetlosti.
U Mionici su se opušteno i bez trunke stida kretali sredinom ulice. Zauzeli su je celu, čisto da pokažu da su tu. Možda baš oni, ili pak njihove „kolege“, napali su u istom mestu posmatračice Crte, pa je njihova misija zbog ugrožene bezbednosti bila primorana da se povuče, a zatim su nasrnuli i na sve koji su pokušali da ih snime, među kojima je bio i jedan stariji čovek. Još nisu identifikovani, valjda zato što su temeljno maskirani. Za to vreme, Dijana Hrka je rekla da je Ćacilend bio ispražnjen, jer su verovatno na dan izbora svi bili „na zadatku“ na lokalu.
Ipak, Mionica i Negotin, zajedno sa Sečnjom, imaju tek 50.000 stanovnika, a Srbija šest miliona birača. Da li je batinaša, kriminalaca i fantomaša dovoljno da „zavedu red“ za režim, u trenutku kada dođu i opšti ili barem samo parlamentarni izbori u Srbiji? Tada bi trebalo da „češljaju“ čak 8.000 biračkih mesta.
Bivši policajac Slobodan Pajić za „Vreme“ govori da je režim angažovao mahom kriminalce da operišu na terenu. Kriminalcima ih je nazvao i programski direktor Crte Raša Nedeljkov, kada je govorio o ljudima koji su napali posmatračice u Mionici.
„Praksa govori da svako mesto ima najmanje tri kriminalca, a nesreća jeste što ova vlast stavlja pod svoju šapu i takva lica“, kaže Pajić. „Paradoks je u tome što režim unajmljuje one koji nisu svesni da će sutra biti pušteni niz vodu.“
U malim mestima, krinimalci se mahom bave prodajom narkotika, dodaje Pajić, koji je radio na čelu Policijske brigade, što znači da je stalno bio na terenu.
„Za režim u malim mestima ne rade određene privatne firme koje se bave obezbeđenjem koje je vlast do sada angažovala za sopstvene potrebe, već su to kriminalci iz sopstvene sredine, koje svako poznaje“, kaže on. „Apsurd našeg sadašnjeg društva jeste da imate policajca sa komplet opremom, a iza stoji čovek, koji je civil, sa fantomkom. Po toj logici, svako bi trebalo da je stavi kada ide na glasanje. Da ne bi znali ko je i da ga ne bi dirali.“
Dok mnogi sitni kriminalci sede po Ćacilendu za nekoliko hiljada dinara dnevnice, njima rukovode mnogo ozbiljniji prestupnici, o kojima su mediji već izveštavali. U Ćacilendu su primećeni kriminalci osuđivani za ubistva, prebijanja, trgovinu drogom, ali i osobe blisko povezane sa ljudima iz podzemlja. Samo neki od njih su Petar Panić Pana, koji ima krivične prijave zbog prebijanja, iznude, nedozvoljenog nošenja oružja, nezakonitog arheološkog iskopavanja; Đorđe Prelić Prela, koji je osuđen za ubistvo.
Svi ovi „poslovi“ povezivani su sa nekoliko firmi za obezbeđenje, koje su mahom dobijale poslove od Skupštine grada. Među njima je „Atlas obezbeđenje“, firma T&M Group solutions i Sparta. Ukupno imaju, barem prema zvaničnim podacima, oko 1.500 zaposlenih, a plate u nekima od njih su vrtoglavo visoke.
Bivši ministar policije Božo Prelević za „Vreme“ kaže da za „državne novce uvek mogu da se nađu ljudi koji mogu da pokriju lokalne centre“.
„Pitanje je kako će Srbija izgledati za naredne parlamentarne izbore i da li će biti teško platiti baš sve batinaše na svakom izbornom mestu“, kaže Prelević. „Dodatno je nepoznato i kako ćemo finansijski izgledati tada. Jer, već smo područje sa kojim ni građani ni Evropa ne znaju šta će.“
Bivši policijski rukovodilac Slobodan Pajić kaže da „i da skupe sve kriminalce i angažuju određena privatna obezbeđenja sa kojima šuruju, jednostavno nema dovoljno ljudi za potpunu kontrolu“. Ipak, dodaje da je za to neophodno da se mnogo veći broj građana organizuje.
„Ljudi moraju da idu u karakterističnim ‘trojkama’, odnosno da hodaju po troje u grupi i da naprave bolji sistem, koji će ih zaštititi i fizički, a i na sve druge načine. Za to je neohodno da se građani mnogo više aktiviraju“, misli Pajić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Duhoviti kratki videi kojima se promoviše Studentska lista preplavili su društvene mreže, a studentska kampanja sada je stigla i na RTS. Tabloidi imaju svoje tumačenje spota
Novih 13 socijalista, među kojima je i jedan kandidat za narodnog poslanika, istupilo je iz SPS-a. Ko je sve do sada otišao nakon Branka Ružića? Kako će na to reagovati glasači?
Zeleno-levi front (ZLF) saopštio je danas da je na sednici Skupštine Pančeva šef odborničke grupe Srpske napredne stranke (SNS) Ivan Tešić polno uznemiravao odbornicu ZLF-a Tamaru Maksić.
Iza građanina Aleksandra Vučića, koji tokom predizborne kampanje nastupa kao pojedinac koji se sam bori protiv svih, stoji čitava partijska i državna infrastruktura. Ni u Kragujevac ne dolazi sam u svojoj staroj škodi
Memorijalni odbojkaški turnir „Legende Radničkog“ delom će u petak biti izmešten iz hale Jezero. Izbacio ih je SNS koji je u sredu zakazao predizborni skup istog dana na istom mestu
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.