
Razbijanje blokade
Policija napala studente koji su blokirali Skupštinu Novog Sada
Intervencija policije nad studentima koji su blokirali ulaze u Skupštinu grada Novog Sada. Studenti su pozvali građane da im se pridruže
Usvajanje predloženog zakona o posebnom registru agenata stranog uticaja značio bi i kraj evropskih integracija Srbije, rekao je za „Vreme“ Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava
Predlog zakona o posebnom registru agenata stranog uticaja koji su predložili poslanici partije Aleksandra Vulina je suspenzija Ustavom zagarantovanih prava koja se pre svega odnose na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, a usvajanje tog zakona značilo bi ne samo gaženje prava građana, već i kraj evropskih integracija Srbije, rekao je za „Vreme“ Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.
On je istakao da je naproblematičnije obrazloženje predloga zakona, odnosno potreba za takvom vrstom zakonodavstva.
„Apostrofira se potreba za većom transparentnošću finasiranja organizacija civilnog društva. Ako se to zaista želi, onda je bilo potrebno da se otvori javna rasprava i predlažu izmene Zakona o udruženjima i fondacijama, a ne da se formira novi registar agenata stranog uticaja, što zapravo vodi daljoj cenzuri i autocenzuri i ućutkivanju kritičara vlasti“, rekao je Milosavljević.
S obzirom na ponašanje Aleksandra Vulina postavlja se pitanje da li bi i njegove „spoljnopolitičke aktivnosti“ mogle da budu procesuirane kroz zakon o stranim agentima, ako bi on bio usvojen, pa smo pitali Milosavljevića da li to bio slučaj, ili je zakon usmeren isključivo ka delovanju organizacija koje se finansiraju iz zemalja Zapada.
Obrazac iz Rusije
„Ovaj zakon se odnosi pre svega na organizacije civilnog društva, odnosno udruženja koja kako je navedeno u predlogu, imaju određene političke aktivnosti. Taj obrazac klasifikovanja političke aktivnosti zapravo dolazi iz Rusije i postoji niz sličnosti između tog i predloga zakona koji se našao u Republici Srpskoj, a koji je povučen. Pod predlog zakona ne potpadaju institucije ni pojedinci koji su deo političkih partija, već se isključivo odnosi na udruženja“, rekao je Milosavljević.
On je istakao da je glavni motiv za predlaganje takvog zakona zastrašivanje, „posebno kada su u toku protesti studenata i građana koji zahtevaju odgovornost za uzroke smrti 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu“.
„Najvažnije je da se vladajuća koalicija odredi prema predlogu tog zakona. Ako je premijer Srbije Miloš Vučević u svom ekspozeu naveo da je evropski put interes Srbije, onda vladajuća većina ne bi trebalo da podrži takav predlog“, naveo je Milosavljević.
Vlada mora da nauči da se ne slažu svi sa njom
Izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Milan Antonijević rekao je za „Vreme“ da organizacije civilnog društva koje Vulin predlogom zakona „želi da proganja“ sva sredstva kojima se finansiraju dobijaju na račun, isplaćuju plate, poreze i doprinose.
„Moramo naučiti pa postoje i organizacije i pojedinci koji se neće složiti sa Vladom. To je demokratski dijalog, on mora da postoji, ako ga gušite morate da imate neki osnov, a to ne možete dobiti u demokratskom, već samo u autoritarnom društvu“, rekao je Antonijević.
Intervencija policije nad studentima koji su blokirali ulaze u Skupštinu grada Novog Sada. Studenti su pozvali građane da im se pridruže
Sve je podsetilo na legendarno lupanje u šerpe devedesetih u vreme istog tog Dnevnika, koji je tada uređivao Slobodan Milošević
Pouzdani izvor iz MUP-a rekao je „Vremenu“ da je jedan od zvučnih „topova“ dat Policijskoj brigadi na Banovu brdu zaduženoj za suzbijanje nereda i da je, kada je stigao, jednom isproban na ljudima - i više nikada jer su policajci bili onesposobljeni za posao
Žarko Trebješanin, psiholog, govorio je za „Vreme” o efektu mase i onome što se dogodilo na ulicama Beograda u subotu 15. marta. Njegova izjava kasnije je pogrešno preneta u emisiji „Hit tvit” na Pink televiziji
Nevladina organizacija Iršot istražuje da li je vlast u Srbiji upotrebila zvučno oružje na demonstranatima. Iršot je prva svetska neprofitna organizacija koja sprovodi audio istraživanja za ljudska prava i zaštitu životne sredine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve