img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Vladimir Putin objavio delimičnu mobilizaciju: Još 300.000 ruskih vojnika za Ukrajinu

21. septembar 2022, 10:08 J.H.
Foto: Antti Aimo-Koivisto/Lehtikuva via AP
Copied

Moskva će sve svoje resurse upotrebiti da "oslobodi" ruske teritorije i odupre se Zapadu koji je "prešao svaku granicu", hoće da "uništi Rusiju, da porobi rusku državu i zavlada svetom", rekao je ruski predsednik u obraćanju naciji. Podržaće "većinsku odluku naroda" u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju o priključenju Rusiji na referendumu koji će se održati od 23. do 27 septembra

Rusija je bila primorana da reaguje na uspeh ofanzive ukrajinske vojske na istoku Ukrajine. Ruske trupe se povlače duž cele linije fronta. Kijev je najavio i novu ofanzivu na jugu Ukrajine čiji je cilj oslobađanje  Hersona i Marijupolja.

Pod pritiskom poraza ruskih trupa na terenu, predsednik Rusije Vladimir Putin je u sredu proglasio delimičnu mobilizaciju koja na snagu stupa odmah i potpisao odgovarajući dekret.

„Da bismo zaštitili našu domovinu i naš intergritet, smatram da je neophodno da podržim delimičnu mobilizaciju“, rekao je Putin u govoru koji su prenosile ruske televizije. Prehodno je Ministarstvo odbrane predložilo ovu meru.

Putin je naglasio da se radi o „delimičnoj“, a ne o „opštoj“ mobilizaciji. Ona se odnosi na rezerviste, na građane koji su već bili služili vojni rok.

„Mi moramo da odbranimo ruske teritorije“, rekao je Putin, cilj je da se „oslobodi“ istočnoukrajinska regija Donbas.

On je okrivio Zapad da ne želi mir između Ukrajine i Rusije, jer želi da „uništi“ Rusiju, a Rusija će iskoristiti „sve svoje resurse“, da zašti svoj narod. Putin nije precizirao da li pod „svim resursima“ podrazumeva i nuklerane resurse.

Predsednik Rusije je rekao da će Rusija povećati proizvodnju oružja i da je već naložio da se u tu svrhu obezbede finansijska sredstva.

„Nuklearane ucene Zapada“

Rekao je Putin i da je „Zapad prešao svaku granicu“, da neodgovorni političari govore o isporukama ofanzivnog naoružanja Ukrajini.

„Rusija će, kao i do sada, zaustaviti sve koji teže da vladaju svetom, prete raspadu i porobljavanju ruske države. Zapad je krenuo na nuklearne ucene, upotrebu oružja za masovno uništenje protiv Rusije“, naveo je ruski predsednik, a prenosi Sputnjik.

On je rekao i da glavni ciljevi operacije u Ukrajini ostaju nepromenjeni da je Luganska Narodna Republika u potpunosti oslobođena, a Donjecka Narodna Republika delimično. Prema njegovim rečima, u pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i podrška sunarodnika da sami odluče o svojoj budućnosti.

„Specijalna operacija je bila neophodna radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“, istakao je Putin.

Dva miliona ruskih vojnika u rezervi

Ministar odbrane Sergej Šojgu je objasnio da se mobilizacija odnosi na oko 300.000 ljudi koji su već služili vojsku ili imaju vojničko iskustvo. Studenti neće biti regrutovani, ova mobilizacija se ne odnosi ni na regrute koji upravo služe vojni rok.

Šojgu je prvi put posle nekoliko meseci govorio o broju u „konfliktu“ poginulih ruskih vojnika i rekao da ih ima 5937. Ukrajina i zapadni posmatrači polaze od daleko većeg broja ruskih žrtava.

„Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom, već sa celim kolektivnim Zapadom“ izjavio je Šojgu, a prenosi Sputnjik. Jer, Zapad isporučuje ogromnu količinu oružja Ukrajini i ono se koristi za napade na civilno stanovništvo.

„Oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO-a, rade u interesu Ukrajine“, rekao je Šojgu i dodao da je Ukrajina već izgubila pola vojske – više od 100.000 ljudi – 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih. Kaže da Rusija ima ogromne mobilizacione resurse. Prema navodima agencije Rojters, Rusija ima u rezervi oko dva miliona vojnika.

Referendumi o priključenju Rusiji

Proglašenju delimične mobilizacje je prethodila objava takozvane Donjecke i Luganske narodne republike o održavanju referenduma o pristupanju Rusiji. Šef separatističkog parlamenta u Lugansku Denis Miročenko je rekao agenciji Interfax da će se referendum održati od 23. do 27. septembra.

Šef ruske uprave u regiji Herson na jugu Ukrajine takođe je u isto vreme najavio glasanje o priključenju Rusiji, kao i u okupiranom delu Zaporožja, piše nemački “Špigel”.

Putin je rekao da će Rusija  „podržati odluku koju bude donela većina stanovnika u narodnim republikama Lugansk i Donjeck, kao i u oblastima Herson i Zaporožje“.

Na Zapadu se ovi referndumi tumače kao odgovor Rusije na aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu na istoku zemlje. Po sličnom principu he Rusija 2014. bila anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

J.H./Sputnjik/CNN/BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

300.000 ruskih vojnika delimična mobilizacija rusija govor vladimir Putin Herson mobilizacija rusija mobilizacija u rusiji odgovor rusije oslobađanje ruskih teritorija putin mobilizacija Rat u Ukrajini referndum donjeck i lugansk ruska vojska ukrajina ruski rezervisti Sergej Šojgu specijalna vojna operacija Treći svetski rat ukrajinska ofanziva Vladimir Putin zapad rusija Zaporožje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Rusije Vladimir Putin odlikovao je predsednika Srbije Aleksandra Vučića ordenom Aleksandra Nevskog

Naftna industrija Srbije

16.novembar 2025. B. B.

Opozicija o NIS-u i Vučiću: Strah od Putina jači od nacionalnog interesa

Opozicija je uverena da Srbija neće naći rešenje za problem NIS-a u roku od sedam dana, kao što to zahteva predsednik države Aleksandar Vučić

„Ako se u Hrvatskoj napadaju događaji koje organizuju Srbi, na taj način je legalizovano da se na ulici napadnu i oni sami“, upozorava predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

Srbi i Hrvati

16.novembar 2025. B. B.

Popov: Srbi i Hrvati braća rođena, i kod nas se promovišu ratni zločinci

„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov

Protesti u Srbiji

15.novembar 2025. S.Ć.

Novi Sad, Subotica i Niš: Podrška Dijani Hrka i Milomiru Jaćimoviću

U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Četrnaesti dan štrajka glađu: Dijana Hrka će svakog dana primati infuziju

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju

Milomir Jaćimović

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Milomir Jaćimović podneo prijavu policiji jer se ne oseća bezbedno

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure