img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Vladimir Putin objavio delimičnu mobilizaciju: Još 300.000 ruskih vojnika za Ukrajinu

21. септембар 2022, 10:08 J.H.
Foto: Antti Aimo-Koivisto/Lehtikuva via AP
Copied

Moskva će sve svoje resurse upotrebiti da "oslobodi" ruske teritorije i odupre se Zapadu koji je "prešao svaku granicu", hoće da "uništi Rusiju, da porobi rusku državu i zavlada svetom", rekao je ruski predsednik u obraćanju naciji. Podržaće "većinsku odluku naroda" u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju o priključenju Rusiji na referendumu koji će se održati od 23. do 27 septembra

Rusija je bila primorana da reaguje na uspeh ofanzive ukrajinske vojske na istoku Ukrajine. Ruske trupe se povlače duž cele linije fronta. Kijev je najavio i novu ofanzivu na jugu Ukrajine čiji je cilj oslobađanje  Hersona i Marijupolja.

Pod pritiskom poraza ruskih trupa na terenu, predsednik Rusije Vladimir Putin je u sredu proglasio delimičnu mobilizaciju koja na snagu stupa odmah i potpisao odgovarajući dekret.

„Da bismo zaštitili našu domovinu i naš intergritet, smatram da je neophodno da podržim delimičnu mobilizaciju“, rekao je Putin u govoru koji su prenosile ruske televizije. Prehodno je Ministarstvo odbrane predložilo ovu meru.

Putin je naglasio da se radi o „delimičnoj“, a ne o „opštoj“ mobilizaciji. Ona se odnosi na rezerviste, na građane koji su već bili služili vojni rok.

„Mi moramo da odbranimo ruske teritorije“, rekao je Putin, cilj je da se „oslobodi“ istočnoukrajinska regija Donbas.

On je okrivio Zapad da ne želi mir između Ukrajine i Rusije, jer želi da „uništi“ Rusiju, a Rusija će iskoristiti „sve svoje resurse“, da zašti svoj narod. Putin nije precizirao da li pod „svim resursima“ podrazumeva i nuklerane resurse.

Predsednik Rusije je rekao da će Rusija povećati proizvodnju oružja i da je već naložio da se u tu svrhu obezbede finansijska sredstva.

„Nuklearane ucene Zapada“

Rekao je Putin i da je „Zapad prešao svaku granicu“, da neodgovorni političari govore o isporukama ofanzivnog naoružanja Ukrajini.

„Rusija će, kao i do sada, zaustaviti sve koji teže da vladaju svetom, prete raspadu i porobljavanju ruske države. Zapad je krenuo na nuklearne ucene, upotrebu oružja za masovno uništenje protiv Rusije“, naveo je ruski predsednik, a prenosi Sputnjik.

On je rekao i da glavni ciljevi operacije u Ukrajini ostaju nepromenjeni da je Luganska Narodna Republika u potpunosti oslobođena, a Donjecka Narodna Republika delimično. Prema njegovim rečima, u pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i podrška sunarodnika da sami odluče o svojoj budućnosti.

„Specijalna operacija je bila neophodna radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“, istakao je Putin.

Dva miliona ruskih vojnika u rezervi

Ministar odbrane Sergej Šojgu je objasnio da se mobilizacija odnosi na oko 300.000 ljudi koji su već služili vojsku ili imaju vojničko iskustvo. Studenti neće biti regrutovani, ova mobilizacija se ne odnosi ni na regrute koji upravo služe vojni rok.

Šojgu je prvi put posle nekoliko meseci govorio o broju u „konfliktu“ poginulih ruskih vojnika i rekao da ih ima 5937. Ukrajina i zapadni posmatrači polaze od daleko većeg broja ruskih žrtava.

„Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom, već sa celim kolektivnim Zapadom“ izjavio je Šojgu, a prenosi Sputnjik. Jer, Zapad isporučuje ogromnu količinu oružja Ukrajini i ono se koristi za napade na civilno stanovništvo.

„Oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO-a, rade u interesu Ukrajine“, rekao je Šojgu i dodao da je Ukrajina već izgubila pola vojske – više od 100.000 ljudi – 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih. Kaže da Rusija ima ogromne mobilizacione resurse. Prema navodima agencije Rojters, Rusija ima u rezervi oko dva miliona vojnika.

Referendumi o priključenju Rusiji

Proglašenju delimične mobilizacje je prethodila objava takozvane Donjecke i Luganske narodne republike o održavanju referenduma o pristupanju Rusiji. Šef separatističkog parlamenta u Lugansku Denis Miročenko je rekao agenciji Interfax da će se referendum održati od 23. do 27. septembra.

Šef ruske uprave u regiji Herson na jugu Ukrajine takođe je u isto vreme najavio glasanje o priključenju Rusiji, kao i u okupiranom delu Zaporožja, piše nemački “Špigel”.

Putin je rekao da će Rusija  „podržati odluku koju bude donela većina stanovnika u narodnim republikama Lugansk i Donjeck, kao i u oblastima Herson i Zaporožje“.

Na Zapadu se ovi referndumi tumače kao odgovor Rusije na aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu na istoku zemlje. Po sličnom principu he Rusija 2014. bila anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

J.H./Sputnjik/CNN/BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

300.000 ruskih vojnika Zaporožje govor vladimir Putin Herson zapad rusija specijalna vojna operacija oslobađanje ruskih teritorija ukrajinska ofanziva odgovor rusije ruska vojska ukrajina mobilizacija u rusiji mobilizacija rusija delimična mobilizacija rusija Vladimir Putin putin mobilizacija Sergej Šojgu referndum donjeck i lugansk Treći svetski rat ruski rezervisti Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Predsednik Srbije

13.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić: „U Minhenu svi pričaju o ratu“

Aleksandar Vučić izjavio je da u Minhenu nikada više nije video ljudi u uniformama, kao i da svi pričaju o ratu. Brinu ga, kaže, i susedi

Kosovo

13.фебруар 2026. Iva Manojlović/DW

Atak na preostale srpske institucije na Kosovu

Srpske institucije na Kosovu zamiru, a zvanični Beograd ćuti, iako se busa nacionalizmom kad god ustreba

Prebijanje demonstranta u Valjevu, čovek na asfaltu, policajac sa podignutim pendrekom

Protesti u Srbiji

13.фебруар 2026. K. S.

Šest meseci od „najcrnje noći“ u Valjevu: Protest povodom avgustovske policijske brutalnosti

U Valjevu će u subotu, 14. februara, biti održan protest povodom šest meseci od policijske brutalnosti nad građanima tog grada. Kakav je plan skupa i šta se u Valjevu desilo lane

Studenti

13.фебруар 2026. Filip Đorđević (DW)

Studenti i opozicija: Hoće li politička zrelost prevagnuti nad sujetama?

„Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja, studentknija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Protest u Kragujevcu

Studentski protesti

12.фебруар 2026. K. S.

„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu

U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure