

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Stanje ljudskih prava u Rusiji „znatno je pogoršano“ od invazije na Ukrajinu, navela je u svom prvom izveštaju izvestiteljka Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava zadužena za Rusiju Marijana Kazarova.
Poštovanje ljudskih prava u Rusiji se poslednjih 20 godina konstantno pogoršava, delom i zbog dva rata u Čečeniji koja su se završila 2009. godine, istakla je Kazarova, a prenosi Index.
Izveštaj koji će ove sedmice biti predstavljen pred Savetom za ljudska prava UN ne sadrži nikakva šokantna otkrića, ali sama činjenica da je Savet imenovao posebnu izvestiteljku za Rusiju predstavlja poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim forumima UN.
Ovo je prvi put da se imenuje posebni izvestilac za istragu o stanju ljudskih prava u jednoj od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Onemogućen pristup Rusiji
Kazarova je upozorila na pokušaje Moskve da je „omete“ u radu i izrazila je žaljenje zbog toga što joj nije omogućen pristup Rusiji. U izveštaju je dokumentovano da su „ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu mirnih okupljanja i slobodno izražavanje, čime su iz temelja potkopale nezavisnost pravosuđa i garanciju za poštena suđenja“.
Izvestiteljka osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat čija je svrha „da zapuše usta članovima civilnog društva i kazne ljudi angažovani na odbrani ljudskih prava“.
„Često nasilna primena ovih zakona i propisa rezultirala je sistemskom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i nezavisne medije“, konstatovala je posebna Kazarova.
„Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnom nivou i njeno povlačenje iz Evropskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga leka i odštete“, stoji dalje u njenom ozveštaju.
Kazarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su „proizvoljno“ pritvoreni, među njima Alekseja Navaljnog i disidenata Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.
Navela je i da su žene, posebno one koje rade na odbrani ljudskih prava, aktivistkinje i novinarke „doživele posebno rodno nasilje, poniženja i zastrašivanja“, te da se u Rusiji “uporno pribegava mučenjima i zlostavljanju, među kojima je i seksualno i rodno nasilje, te ugrožavanju života osoba u pritvoru”.
Izvestiteljka UN za ljudska prava je pozvala Rusiju da „sprovede efikasnu, nepristrasnu i nezavisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišćeni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka“.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve