

Protesti u Srbiji
Protesti u više gradova povodom nasilja u Novom Sadu
Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu




Stanje ljudskih prava u Rusiji „znatno je pogoršano“ od invazije na Ukrajinu, navela je u svom prvom izveštaju izvestiteljka Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava zadužena za Rusiju Marijana Kazarova.
Poštovanje ljudskih prava u Rusiji se poslednjih 20 godina konstantno pogoršava, delom i zbog dva rata u Čečeniji koja su se završila 2009. godine, istakla je Kazarova, a prenosi Index.
Izveštaj koji će ove sedmice biti predstavljen pred Savetom za ljudska prava UN ne sadrži nikakva šokantna otkrića, ali sama činjenica da je Savet imenovao posebnu izvestiteljku za Rusiju predstavlja poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim forumima UN.
Ovo je prvi put da se imenuje posebni izvestilac za istragu o stanju ljudskih prava u jednoj od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Onemogućen pristup Rusiji
Kazarova je upozorila na pokušaje Moskve da je „omete“ u radu i izrazila je žaljenje zbog toga što joj nije omogućen pristup Rusiji. U izveštaju je dokumentovano da su „ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu mirnih okupljanja i slobodno izražavanje, čime su iz temelja potkopale nezavisnost pravosuđa i garanciju za poštena suđenja“.
Izvestiteljka osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat čija je svrha „da zapuše usta članovima civilnog društva i kazne ljudi angažovani na odbrani ljudskih prava“.
„Često nasilna primena ovih zakona i propisa rezultirala je sistemskom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i nezavisne medije“, konstatovala je posebna Kazarova.
„Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnom nivou i njeno povlačenje iz Evropskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga leka i odštete“, stoji dalje u njenom ozveštaju.
Kazarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su „proizvoljno“ pritvoreni, među njima Alekseja Navaljnog i disidenata Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.
Navela je i da su žene, posebno one koje rade na odbrani ljudskih prava, aktivistkinje i novinarke „doživele posebno rodno nasilje, poniženja i zastrašivanja“, te da se u Rusiji “uporno pribegava mučenjima i zlostavljanju, među kojima je i seksualno i rodno nasilje, te ugrožavanju života osoba u pritvoru”.
Izvestiteljka UN za ljudska prava je pozvala Rusiju da „sprovede efikasnu, nepristrasnu i nezavisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišćeni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka“.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu


Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu


Najmanje tri osobe su povređene u napadu na studente u Novom Sadu uoči svečane akademije Matice srpske


Studenti i zborovi građana organizovali su protest u Novom Sadu zbog dolaska Miloša Vučevića na svečanu akademiju povodom dva veka Matice srpske. Na platou kod SNP-a pojavile su se i pristalice vlasti. Pre početka ceremonije pristalice vlasti napale demonstrante


Državna priznanja stranim zvaničnicima, lekarima, naučnicima i umetnicima, dodelio je povodom Sretenja predsednik države Aleksandar Vučić, uz upozorenje da će Srbija biti „pritisnuta više nego ikada“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve