Na današnjoj sednici Generalne skupštine UN zakazanoj za 16 časova raspravljaće se i glasati o predlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici. Ako rezolucija bude prihvaćena, 11. jul će biti proglašen za Međunarodni dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na današnjoj sednici raspravljati i odlučivati o predlogu rezolucije o Srebrenici. Sednica počinje oko 16 časova po srednjoevropskom vremenu.
Predlogom je, između ostalog, predviđeno da se „11. jul obeležava kao međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici“.
Za usvajanje nacrta rezolucije potrebna je prosta većina članica Generalne skupštine – što uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.
Šta piše u predlogu rezolucije
U nacrtu rezolucije u koji je Glas Amerike (VOA) imao uvid, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici. Takođe, naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i poziva na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida u Srebrenici.
Pozivaju se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz poštovanje odluka Međunarodnog suda pravde.
U preambuli teksta navodi se da je „krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u celini“.
Uprkos tome što se u preambuli navodi da se krivična odgovornost odnosi na pojedince, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik danima naglašavaju da „Srbi nisu genocidan narod“. Uoči glasanja o rezoluciji u Ujedinjenim nacijama, poruka se našla i na bilbordima širom Srbije, kao i na Kuli Beograd.
Vučić: Najteži dan od kako sam predsednik
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se nalazi u Njujorku, uoči sednice je poručio da će se danas sve videti – „ko su nam prijatelji i ko su nam lažni prijatelji“
„Naravno, biće mnogo licemerja, biće mnogo neistina, biće mnogo svega na šta smo odavno naučili – o kojima će oni koji sve čine protiv Srbije da nam objašnjavaju da u stvari sve to čine upravo zbog Srbije jer mnogo bolje nego mi razumeju naše interese u budućnosti“, ističe Vučić, prenosi RTS.
Ocenio je da će današnji dan za njega biti najteži u političkom smislu otkako je predsednik.
„Srbiju ne mogu da uplaše. Nikada nisu mogli da je uplaše. Samo brinem hoću li biti dovoljno na visini zadatka da ne razočaram svoj narod. Druge brige sam prebrinuo, više ih nemam. Samo bih želeo da svaki Srbin svuda u svetu zna da sam dao sve od sebe braneći čast i obraz našeg naroda“, poručio je Vučić.
Dodik: Rezolucijom o Srebrenici potpisan kraj BiH
Bosna i Hercegovina je došla do svog kraja ili su je, preciznije rečeno, doveli do kraja oni koji su se u nju kleli, kaže predsednik Republike Milorad Dodik. Ostalo je samo da svi učine napor, da budu dobre komšije i da se u miru raziđemo, poručuje Dodik uoči odluke Generalne skupštine UN o Srebrenici.
„Mislim da je tom odlukom Generalne skupštine potpisan kraj Bosne i Hercegovine. Da li će se on ostvariti ubrzano ili za neko dogledno vreme, to je stvar procesa. Mi biramo mirni razlaz i to ćemo predložiti na sednici vlade u Srebrenici, predložićemo federalnoj strani. Sinonim za tu rezoluciju može da bude kraj Bosne i Hercegovine“, rekao je Dodik.
Vlada Republike Srpske održaće sednicu u Srebrenici, a pre toga će položiti vence na spomenik ubijenim Srbima u Bratuncu. Isto su planirali i u Potočarima, ali iz Memorijalnog centra to nisu dozvolili.
Svedočenja Srba o zločinima tokom rata na panelu u Njujorku
U Ujedinjenim nacijama juče je održan panel „Mi govorimo, jer oni ne mogu – glasovi koji se čuju“, na kojem su govorili Srbi koji su doživeli ili su bili svedoci zločina u prethodnim decenijama.
Nakon što su Srbi koji su doživeli zločine izneli svoja svedočenja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je duboko dirnut svedočenjima koja je čuo i zahvalio se svim žrtvama na tome što su se obratile na današnjem panelu.
„Ovo je samo grupa ljudi koja živi u SAD. Nismo doveli stotine i hiljade ljudi srpskog porekla iz Bosne i Srbije. Hteli smo samo da pokažemo svim državama članicama i njihovim predstavnicima i njihovim delegacijama ovde da istina nije jednostrana. Neke od žrtava su to upravo rekle“, naveo je Vučić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednica Narodne skupštine optužila je učesnike blokade RTS-a da organizovano maltretiraju žene zaposlene na javnom servisu, ističući primere novinarki koje su bile izložene pritiscima. Najavila je da očekuje reakciju institucija zbog kršenja zakona
Podrška studentima ispred RTS-a dobija novu dimenziju – građani donose hranu, instrumente i dobru volju. Ulice su zatvorene za saobraćaj, ali otvorene za solidarnost i zajedništvo koje traje već šesti dan
Oštra reakcija poslanika SNS-a Vladimira Đukanovića usledila je nakon što su se u medijima pojavile tvrdnje da studenti Pravnog fakulteta u blokadi traže održavanje vanrednih izbora u junu. Đukanović je ocenio da je, ukoliko je taj zahtev zaista autentičan, "Pravni fakultet izgubio svrhu postojanja"
Od ukupno 3.000 studenata medicine u Nišu, svega njih 153 prijavilo je prisustvo onlajn nastavi tokom blokade, tvrde studenti u protestu. Navode da su podaci obeshrabrujući za upravu fakulteta i da su odlučni da istraju u borbi za smenu rukovodstva
Danilo Mandić, telohranitelj i bratanac predsednika Skupštine Crne Gore, osumnjičen je da je učestvovao u pucnjavi u kojoj su ranjeni Darko Perović i Aris Turković
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!