Robertu Golobu je Vlada Janeza Janše uručila otkaz na mestu direktora najvećeg državnog elektroenergetskog preduzeća, a on je pre tri meseca osnovao partiju i u nedelju pobedio na parlamentarnim izborima
Prema prvim preliminarnim podacima tek početkom ove godine osnovan opozicioni “Pokret Sloboda” elktroinžinjera i bivšeg top-menadžera Roberta Goloba je prema preliminarnim rezultatima sa 36 odsto osvojenih gasova (42 od 90 poslaničkih mesta) ubedljivo pobedio na parlamentarnim izborima u Sloveniji, javlja RTV Slovenija.
Rezultati su bili poznati nekoliko minuta po zatvaranju birališta u nedelju u 19 časova.
Slovenia ElectionFoto: AP Photo/Darko Bandic
Konzervativna Demokratska stranka (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše je sa 23 odsto završila na drugom mestu. SDS je još pre zatvaranja biračkih mesta priznao poraz.
Prema istraživanju instituta Medijana cenzus od četiri odsto su prešle još samo tri stranke – NSi, SD i Levica. Trećeplasirana NSi sa Matejem Toninom na čelu osvojila je 6,8 posto glasova. Slede socijaldemokrate predvođene Tanjom Fajon sa 6,6 posto, a petoplasirana Levica osvojila je 4,4 odsto.
Računa se da će Golob bez većih problema sastaviti koalicionu vladu.
Pravo glasa imalo je 1,7 miliona ljudi. Od 90 poslaničkih mesta u državnom parlamentu, dva pripadaju predstavnicima italijanske i mađarske nacionalne manjine, dok se za preostalih 88 nadmetalo 21 lista stranaka i koalicija. Cenzusa za ulazak u parlament iznosio je 4 odsto.
Dobio otkaz pa pobedio na izborima
Janši su kritičari zamerali da je obožavatelj bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa i saveznik nacionalističkog, populističkog mađarskog premijera Viktora Orbana. Sa Briselom se sada već bivši premijer sukobio oko medijskih sloboda, protivnici ga optužuju da je podrivao demokratiju i gazio po evropskim vrednostima.
Oozicija je ove izbore predstavila kao referndom „za“ i „protiv“ Janše.
Golob koji je u politiku sa svojom strankom Pokret Sloboda ušao tek početkom ove godine, navodi da mu je cilj stvaranje stabilne vlade liberalnog centra i levice koja bi državom vladala dva mandata i izvela u državi potrebne promene, piše na portalu Radio Slobodna Evropa.
„Ljudi moraju sami da odluče, da li žele da žive u policijskoj državi koju je pod izgovorom borbe protiv pandemije uvela sadašnja vlada. U nedelju se ne glasa protiv Janše nego protiv policijske države“, govorio je Golob.
Golob (55) je godinama bio na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog preduzeća GEN-I. Sadašnja vlada ga je smenila sa mesta direktora. On je tada osnovao partiju, pobedio na izborima i obezbedio sebi novo radno mesto – šefa Vlade Slovenije.
Izazovi pred novom vladom
Iako je Slovenija mala zemlja, preokret njene politike značiće pozitivnu promenu u Evropi. Janša je bio bliski saveznik aotoritarnih režima Višegradske grupe. U evropskim institucijama ponekad je važan svaki glas, pogotovu sada kada se vodi proces protiv nedemokratskih postupaka u Poljskoj, a i Mađarska je često predmet kritike. Janša je na izbore izašao sa velikom kravatom žute i plave boje, hteo je time da sugeriše da sada stoji uz Ukrajinu. Nije mu pomoglo.
Nova vlada će stajati pred teškim izazovima. Na prvom mestu je konflikt sa Hrvatskom oko granice, oko prava na ribolov u Jadranskom moru, zbog svojatanja vina teran… Veći je problem ekonomsko stanje koje je Janša ostavio za sobom. Slovenija, posle krvavog izdvajanja iz Jugoslavije uspešna, gotovo uzorna zemlja, postala je zbog kontradiktornih poteza i skandala Janšine vlasti jedna od najproblematičnijih članica EU.
Za predsednika Srbije Aleksandra Vučića ovo nije dobra vest. Posle odlaska Angele Merkel u penziju još jedna srodna duša u EU više nije na vlasti. Ostaje Viktor Orban.
J.H./Standard/RSE/Al Jazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete
Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?
Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?
Ćacilend je pretvoren u „Božićno seoce“, kako ga zovu vladini tabloidi. Za 31. je na meniju silna besplatna hrana - samo nije najjasnije ko sve to plaća
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!