U Srbiji rekordno nizak prirodi priraštaj: Para sve više, beba sve manje

Prošle godine u Srbiji je rođeno rekordno malo beba kada se pogleda period od 1900. godine pa do danas, uključujući i Balkanske ratove i Prvi i Drugi svetski rat.

Međutim, kako navodi za RTS Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku, 1970. godine kada smo imali približno isti broj stanovnika, u fertilnom periodu je bilo dva miliona žena, a danas 1,4 miliona.

Država izdvaja sve više novca za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pa će prva beba u porodici od novembra biti podržana sa čak pola miliona dinara.

Ministarka za brigu o porodici Milica Đurđević Stamenkovski pozvala je prošle nedelje uputila i apel građanima da „započnu demografsku obnovu nacije”.

Međutim, Bjelobrkova smatra da ih je trebalo ranije primeniti.

Mladi napuštaju zemlju, mahom žene

Slabom prirodnom priraraštaju doprinosi i to što je stanovnika sve manje, a kao nacija smo sve stariji.

Nepovoljna ekonomska situacija u zemlji i mogućnost dobijanja bolje plaćenih poslova u inostranstvu, najčešći su razlozi zbog kojih mladi ljudi u Srbiji žele da napuste svoju zemlju.

U odnosu na popis stanovništva iz 2022. godine, danas u Srbiji živi 274.000 mladih ljudi manje. Ipak postavlja se pitanje koliko mladi zaista odlaze, a koliko na te brojke utiče negativni prirodni priraštaj koji, kao gotovo sve evropske zemlje, pogađa i Srbiju.

Prema podacima Eurostata, prošle godine boravišnu dozvolu u zemljama Evropske unije zatražilo je 70.000 građana Srbije, a istraživanja koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije ove godine, potvrđuju da najviše mladi odlaze iz zemlje. Čak 48.12 odsto mladih planira da se iseli iz Srbije, 11.1 procenata ne želi da se odseli, dok 39.8 odsto ne planira, ali ne isključuje tu mogućnost.

Zaposlene majke trpe diskriminaciju

Gordana Plemić iz udruženja „Roditelj“ ističe pak, da je veći problem usklađivanje rada i roditeljstva.

Veliki problem predstavlja pitanje da li je žena koja je u reproduktivnom periodu zaposlena, i ako jeste, šta se dešava kada se vrati na posao posle porodiljskog odsustva.

„Imamo veliki broj prijava porodilja koje nam se javljaju, koje po povratku na posao često dobijaju otkaz ili su premeštene na niže radno mesto što uslovljava i niža novčana primanja sa jednim članom porodice više“, ističe Plemićeva.

U istraživanju koje je sproveo Centar za mame pre nekoliko godina, svaka deseta žena je izjavila da ne želi da rodi drugo dete zbog uslova i tretmana u porodilištu. Takođe, porodicama je unapred potrebna sigurnost da li će dete moći da upišu u vrtić, kvalitet zdravstvene zaštite, mogućnosti obrazovanja kako bi mogli da se ostvare kao roditelji.

Ako idemo ovom dinamikom rođenih i umrlih, do 2050. godine će nas biti najmanje million manje, kaže Bjelobrkova.

Izvor: RTS/Eurones