img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Investicije

Trampov zet potvrdio da pregovara o luksuznom kompleksu na mestu Generalštaba

16. mart 2024, 09:37 S.Z/N1/NYT
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Potpisan "okvirni ugovor" o revitalizaciji Generalštaba.
Copied

Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa potvrdio je da pregovara sa Albanijom i Srbijom o velikim poslovnim projektima. On je podelio fotografije dizjana luksuznih objekata koji bi trebalo da se grade na albanskoj obali i u centru Beograda na mestu bivše zgrade Generalštaba 

Čini se da su planovi Džareda Kušnera na Balkanu delom nastali kroz odnose izgrađene dok je Donald Tramp bio na vlasti, piše Njujork tajms.

Kušner, koji je bio viši zvaničnik Bele kuće, rekao je da je na tim poslovima radio sa Ričardom Grenelom, koji je nakratko bio na funkciji vršioca dužnosti direktora nacionalne obaveštajne službe u vreme Trampa, kao i ambasadora u Nemačkoj i specijalni izaslanik za Balkan.

Jedan od predloženih projekata koje Kupner planira biće pretvaranje ostrva kod obale Albanije u luksuzni turistički kompleks, navodi Njujork tajms.

Drugi, kojim se planira luksuzni hotel i 1.500 stambenih jedinica i muzej, bi trebalo da bude u Beogradu, na mestu bivše zgrade Generalštaba koja je oštećena u NATO bombardovanju 1999. godine, prema jednom srpskom poslaniku i Kušnerovoj kompaniji.

Excited to share some early design images for development projects we have been creating for the Albanian coast and downtown Belgrade. @nytimes @business pic.twitter.com/o0HIYLkZWV

— Jared Kushner (@jaredkushner) March 15, 2024

Njujork tajms ukazuje da oba ova navedena projekta uključuju zemljište koje je trenutno u vlasništvu vlada Srbije i Albanije, što znači da bi konačni sporazum trebalo da bude postignut sa stranim vladama.

Treći projekat bi, takođe, trebalo da bude u Albaniji, na ostrvu Zvernec u južnoj Albaniji, duž obalskog područja koje se prostire na više od 400 hektara, gde bi trebalo da bude izgrađeno nekoliko hotela i stotine vila, prema planu.

Učešće Kušnera bi bilo preko njegove investicione firme Affinity partners, koja između ostalih stranih investitora, ima i dve milijarde dolara od Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije.

U saopštenju, zvaničnik Affinity partners je rekao da nije utvrđeno da li bi saudijska sredstva mogla biti deo bilo kog projekta koji Kušner razmatra na Balkanu.

„Veoma smo uzbuđeni. Nismo zaključili ove poslove, tako da se možda i ne dese, ali naporno smo radili i prilično smo blizu“, kazao je Kušner u intervjuu.

On je osnovao svoju investicionu kompaniju nakon što je napustio Belu kuću i mesto višeg savetnika. Iskoristio je odnose koje je izgradio u vladinim pregovorima na Bliskom istoku, koji su uključivali bliske odnose sa prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom, de fakto vladarom Saudijske Arabije.

Kušner je na kraju obezbedio dve milijarde dolara iz fonda Saudijske Arabije i stotine miliona dolara više iz fondova u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru. On je do sada preduzeo nekoliko javnih koraka da zaista uloži velike delove ovog novca, navodi Njujork tajms.

Investicije na Balkanu

Grenel je, takođe, stekao vredne veze dok je bio u vladi, uključujući i neke za koje se čini da su Kušnerovom timu utabale put za investicije na Balkanu. Tokom vremena u Trampovoj administraciji, Grenel je radio na rešavanju sporova između Srbije i Kosova.

Ti razgovori su, dodaje Njujork tajms, indirektno uključivali Albaniju, imajući u vidu da su većina stanovnika Kosova etnički Albanici i Albanija igra ulogu u regionalnom dijalogu.

Grenel je ostao blizak sa Trampom, nakon što je bivši predsednik napustio Belu kuću, braneći ga javno i redovno razgovarajući sa njim.

Grenel je privatno rekao da se nada da će biti državni sekretar u drugoj Trampovoj administraciji, prema osobi koja je razgovarala o tome sa njim, ali je želela da ostane anonimna.

Robert Vajsman, predsednik Public Citizen, koji je pratio poslovne dogovore koje je smatrao sukobima interesa tokom Trampove administracije, rekao je da su ovi planirani dogovori neetički i da bi samo pokrenuli nova pitanja o porodici Tramp, posebno ako Tramp bude ponovo izabran.

„U ovoj tački izbornog ciklusa Džared Kušner bi trebalo da zamrzne sve nove investicione planove. Čini se da ovaj konkretni investicioni plan uključuje najgore od svake koruptivne tendencije Trampove administracije i njegove porodice“, kazao je Vajsman.

Od kada je napustio funkciju, Tramp je postao partner u razvojnom projektu u Omanu, u poslu u koji je ušao sa saudijskom firmom za nekretnine koja je povezana sa saudijskom vladom.

„Niko mi ‘ne daje’ poslove“, rekao je Kušner, insistirajući da ne planira da se vrati u Vašington ako njegov tast ponovo postane predsednik.

„Radim prilično pažljivo i ove investicije će stvoriti veliku vrednost za lokalne zajednice, naše partnere i naše investitore“, dodao je.

Kušner i Tramp su posetili dva puta Albaniju, od kad je Tramp otišao sa vlasti. Putovali su zajedno sa Grenelom i čak se sastali sa albanskim premijerom Edijem Ramom.

Javnost će biti obaveštena

Lider opozicionog Ekološkog ustanka u Srbiji, Aleksandar Jovanović Ćuta, izašao u javnost sa dokumentom, za koji tvrdi da je memorandum o razumevanju potpisan između dve američke firme i Vlade Srbije – koju zastupa ministar saobraćaja, infrastrukture i građevinarstva Goran Vesić. U tom dokumentu se pominju dve američke firme Atlantic Incubation Partners LLC i Kushner Realty LLC koje bi dobile lokaciju u centru Beograda na korišćenje bez naknade na 99 godina, uz mogućnost da se pravo korišćenja pretvori u pravo svojine.

Vesić je demantovao je da je memorandum o razumevanju potpisan i rekao da će „obavestiti javnost kada se to desi“.

Njujork tajms je objavio tekst o planovima Kušnera na Balkanu, pošto je ranije danas o tome pisao Blumberg.

Istorijat Generalštaba

Kompleks zgrada Generalštaba u centru Beograda izgrađen je 1965. godine, prema projektu proslavljenog srpskog arhitekte Nikole Dobrovića.

Urbana legenda glasi da je inspiracija za izgled crvenkastih kaskadnih zgrada, koje formiraju svojevrsnu kapiju ka Nemanjinoj ulici, bio kanjon Sutjeske, poprište jedne od najvećih bitaka Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svetskom ratu.

U noći između 29. i 30. aprila 1999. godine zgrade su u kratkom razmaku dva puta pogođene projektilima NATO-a. Iste večeri bombardovane su i obližnje zgrade saveznog i republičkog MUP-a, toranj na Avali, i deo naselja Čubura na Vračaru. Poginule su tri osobe, a povređeno ih je 40.

Na meti NATO bombi zrade Generalštaba ponovo su se našle u noći između 8. i 9. maja 1999.

Spomenik kulture

Današnja slika na raskrsnici Kneza Miloša i Nemanjine, 25 godine posle NATO bombardovanja, nije, međutim, mnogo drugačija. Tokom 2014. godine uklonjena su tri spratna nivoa objekta B, koji se nalazi prekoputa Ministarstva spoljnih poslova, a 2015. je taj prostor uređen kao zelena površina.

Centralni deo objekta A, koji se nalazi prekoputa zgrade Vlade Srbije, srušen je iz bezbednosnih razloga tokom 2016. i 2017. godine. No, najveći deo kompleksa je i dalje ruševina.

Vlada Srbije je 2005. godine objekte Generalštaba proglasila spomenikom kulture.

To znači da, kakva god bila namena tog kompleksa u budućnosti, ne bi smeo da mu se menja spoljašnji izgled u odnosu na originalni projekat Nikole Dobrovića.

Tagovi:

Generalštab NATO SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentske blokade

26.avgust 2025. I.M.

Akademski plenum: Dekan Alanović je uzurpirao fakultet i morao bi da podnese ostavku

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu tvrde da dekan Milivoj Alanović pokušava da ih izbaci iz zgrade, dok on tvrdi da je sve proteklo bez incidenata

Moć i vlast

26.avgust 2025. Nedim Sejdinović

Ćacikratija kao sistem: Da li Srbijom vladaju najgori?

Naći će se u svetu i pokoja diktatura koja se ipak na mnogim poljima oslanja na stručne ljude. U Srbiji toga nema – gotovo sve su preuzeli najgori. Čemu to vodi i ima li leka

Studenti

26.avgust 2025. B. B.

Plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu: Prelazna vlada je pokušaj obmane

Prelazna vlada bi legitimisala bi režim koji je izgubio poverenje naroda, objavio je Plenum beogradskog Filozofskog fakulteta

Pretnje silovanjem

26.avgust 2025. B. B.

Krivična prijava protiv Marka Krička: Ima li sudija i tužilaca koji rade časno?

„Radićemo i na tome da svi ljudi koji su pretili budu procesuirani, a nećemo izostaviti ni režimske medije“, izjavila je studentkinja Nikolina Sinđelić

Prekrečen mural u Sočanici

Kosovo

26.avgust 2025. Milica Srejić

Osvajanje severa: „Briše se srpsko postojanje“

Otvara se most, menjaju simbole, kreče murali koji nikoga ne vređaju… Vlasti Aljbina Kurtija sada nesmetano rade šta im je volja na severu Kosova, a Srbe niko ništa ne pita

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure