img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energija

Toplotne pumpe: Zašto im naglo skače popularnost u Evropi?

29. мај 2023, 15:42 I.Đ.
Foto: Pixabay/zesc1
Copied

Profesor doktor Borivoj Stepanov sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu istakao je da je toplotna pumpa veoma slična rashladnom uređaju, dakle frižideru, ili klimi koja hladi u stanu i u automobilu. Razlika je, naravno, u tome što toplotna pumpa greje

Toplotne pumpe su budućnost grejanja. U Evropi je u toku pravi bum u popularnosti toplotnih pumpi.

Od oko 20 miliona toplotnih pumpi, koliko se procenjuje da ih je danas instalirano širom kontinenta, tri miliona je ugrađeno samo 2022. godine, u odnosu na 2,1 milion ugrađenih godinu dana ranije.

Italija je bila vodeća u apsolutnim brojkama jer je u ovoj zemlji tokom 2022. bilo ugrađeno preko pola miliona toplotnih pumpi, a kada je u pitanju njihov broj po glavi stanovnika, najuspešnije su zemlje Skandinavije – a posebno Norveška, u kojoj danas postoji jedna toplotna pumpa na svaka tri stanovnika (otprilike 60 odsto domaćinstava u Norveškoj ima toplotnu pumpu).

Ali zašto se baš toplotna pumpa nametnula kao rešenje za grejanje u energetskoj tranziciji?

Profesor doktor Borivoj Stepanov sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu ponudio je na portalu klima101.rs ključne odgovore kada su u pitanju prednosti toplotnih pumpi, ali i šta zahtevaju da bi radile kako treba.

“Toplotna pumpa je veoma slična rashladnom uređaju, dakle frižideru, ili klimi koja hladi u stanu i u automobilu. Razlika je, naravno, u tome što toplotna pumpa greje.  Ona uzima toplotu iz okoline koja je na niskoj temperaturi, reda veličine od 0 do 20° C, što može biti iz vazduha, iz zemlje, iz podzemne vode, iz nekog otpadnog gasa ili tečnosti, pa čak i iz kanalizacije.  Bez toplotne pumpe, ova okolna toplota je neupotrebljiva, jer ne možemo da se zagrejemo vazduhom na 0°, pa ni na 10° C. Ali tu na scenu stupa rashladni fluid i razmenjivač toplote pod nazivom „isparivač”, u kojem rashladni fluid menja fazu iz tečne u gasovitu, i za tu promenu uzima toplotu okoline. Kada je rashladni fluid u gasovitom obliku, on ulazi u kompresor gde se vrši njegova kompresija, odnosno zbijanje i porast i temperature i pritiska. Kroz bakarne izolovane cevi, komprimovani rashladni medijum ulazi u unutrašnju jedinicu koja se takođe sastoji iz razmenjivača, koji se zove kondenzator, i ventilatora“, kaže Stepanov.

Toplotne pumpe za rad koriste struju – i „besplatnu” toplotu kojom smo prirodno okruženi. I na ovaj način smo iskoristili okolnu toplotu, koja je besplatna, potrošili nešto električne energije za pogon kompresora i dobili kao proizvod toplotu na višem temperaturskom nivou koja može da zagreje naše prostorije na zadovoljavajući način.

Profesor Stepanov otkrio je potom kako mi u Srbiji stojimo sa ugradnjom toplotnih pumpi.

„Odgovor je iznenađujuć – i ne tako loše. Naime, radi rešavanja problema hlađenja leti, ugrađeni su brojni split klima uređaji, i retki su danas stanovi i kuće koji nemaju klimu. A ta popularno zvana klima je u stvari zimi – toplotna pumpa, i to tipa vazduh/vazduh. Tako da od jednog izvora grejanja mi u mnogim domovima imamo dva. Imamo rezervu“, dodao je Stepanov za klima101.rs.

I.Đ./Klima101.rs

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Borivoj Stepanov klima uređaj prednost toplotne pumpe toplotna pumpa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr