
Godinu dana od početka blokada
Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu
Foto: Tanjug
Aleksandar Vučić i njegova vlast šire tezu da se Zapad petlja u izbore u Srbiji, piše Marinika Tepić. To je njen odgovor portparolu Evropske komisije koja se i dalje ne izjašnjava o izborima u Srbiji
Nije Rusija, nego Aleksandar Vučić prvi širio tvrdnje da iza protesta u Srbiji stoji Zapad, napisala je nostiteljka liste „Srbija protiv nasilja“ Marinika Tepić u otvorenom pismu portparolu Evropske komisije Peteru Stanu.
Stano je u ponedeljak odbacio optužbe da EU stoji iza protesta u Srbiji, nazivajući ih „potpuno lažnim“ i „podstaknutim ruskom propagandom“.
Kako piše Danas, Tepić sada koriguje Stana, podsećajući ga ko je prvo potegao tezu o mešanju Zapada u srpske izbore:
„Nesporno je da se ruska strana raduje zbog ovakvih tvrdnji, ali nesporno je da je sam ruski ambasador u Srbiji Bocan Harčenko izjavio da ga je predsednik Vučić informisao da iza protesta stoji Zapad. Nesporno je i da Aleksandar Vučić tvrdnje ambasadora Bocan Harčenka nikada nije demantovao“, navodi Tepić.
Prema njenim rečima, nesporno je i da se premijerka Ana Brnabić javno zahvaljivala ruskim službama na „pomoći“, što je objavljivano u medijima koji su „pod direktnom kontrolom Aleksandra Vučića“.
„A spisak je podugačak: javni servis RTS, televizije Pink, Prva, B92, Happy… tabloidi i portali Informer, Srpski telegraf, Alo, Blic, Novosti, Politika“, nabrajala je Tepić.
Ona je pozvala Stana da počne da „pravim rečima“ naziva ono što „mi ovde živimo i kroz šta prolazimo u borbi za demokratiju, slobodu i pravdu“.
Evropska unija ćuti
Evropska unija do sada nije dala obuhvatnu ocenu izbora u Srbiji, čekajući konačni izveštaj posmatrača OEBS-a.
Sa druge strane, predsednik Vučić najavio je „elaborat“ o navodnom mešanju jedne „važne zemlje“ u izbore, zbog čega se nagađa da misli na Nemačku.
Iz te zemlje pak nije bilo zvaničnih reakcija – osim jednog tvita Ministarstva spoljnih poslova neposredno posle izbora. Od tada su istupali pojedini poslanici Bundestaga, ali Vlada u Berlinu je ćutala.
Pokušaj „internacionalizacije“
Pismo Marinike Tepić dolazi dan nakon što je predsednik njene stranke Dragan Đilas pisao Predsedništvu Partije evropskih socijalista, stranačkoj familiji kojoj pripada i Stranka slobode i pravde, tražeći da podrže opoziciju u zahtevu da se ponište izbori.
Lista „Srbija protiv nasilja“ osporava izbore, tvrdeći da su, posebno u Beogradu, odlučeni dovoženjem birača koji tu ne bi trebalo da imaju pravo glasa.
Zbog toga je Marinika Tepić danima bila u štrajku glađu, sa još nekoliko poslanika. Kako su ranije rekli izvori „Vremena“, ta lista planira novi protest, navodno za subotu (13. januar).
Opozicioni političari kažu da je jedna od ideja „internacionalizacija“ protesta i pozivaju na nezavisnu međunarodnu istragu.

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve