img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Sudbina Beogradskog sajma: Selidba ili rušenje

13. јул 2023, 16:45 Z.S.
Foto: Milovan Milenković
Copied

Od kada je u javnosti najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci staju u odbranu ovog gradskog simbola upozoravajući na posledice koje će osećati i naredne generacije. Od kada je ovo društveno preduzeće prešlo u status državnog, nagađa se da će se lokacija na kojoj se nalazi pripojiti naselju Beograda na vodi. Sa ili bez, graditeljskog podviga, koji je jedan od glavnih simbola grada

Irski arhitektonski biro „Niall Montgomery + Partners“ (NMP) uklonio je sa svog sajta projekat pejzažne arhitekture za prostor na kom se danas nalazi Beogradski sajam, nakon što je portal N1 objavio tekst o tome. Sa sajta su uklonjeni i projekti koje je taj biro radio za prostor Beograda na vodi.

Naime, na sajtu irskog biroa „Niall Montgomery + Partners“ (NMP) nedavno se pojavio projekat pejzažne arhitekture za prostor između Gazele i Ade, na kom se trenutno nalazi Beogradski sajam.

Projekat za prostor Beogradskog sajma nije jedini u glavnom gradu Srbije na kom je NMP angažovan. Uvidom u portfolio na njihovom sajtu, moglo se videti da su izradili projekte pejzažne arhitekture za još dva stambeno-poslovna kompleksa u Beogradu, i to u neposrednom komšiliku Sajma – Beogradu na vodi.

Širenje Beograda na vodi 

Od kada su se pojavile prve najave o selidbi Sajma, u javnosti se nagađa da će se na toj prostor proširiti naselje Beograd na vodi. 

Beogradski sajam decenijama je bio u statusu društvenog preduzeća, ali je država pre desetak godina rešila da ga prebaci u status državnog preduzeća.

Doneta je odluka o smanjenju osnovnog kapitala za 1,139 milijardi dinara, radi sprovođenja statusne promene, a Vlada Srbije je dala saglasnost.

Kada se pojavila ta ideja o promeni statusa, pobunili su se penzioneri, odnosno bivši zaposleni na Sajmu, jer su, kako su naveli, oni ulagali od svojih plata u izgradnju hala, infrastrukturu, klimatizaciju.

Oni su se zbog ove odluke uložili žalbu Apelacionom sudu koji je doneo odluku da određeni procenat zaista pripada zaposlenima. 

Njegova privatizacija planirana je još 2009. kada su jedinu ponudu za 70 odsto vlasništva dali konzorcijum italijanske kompanije Sajam Rimini i Verano motorsa, u vlasništvu Radomira Živanića Baje. Od te prodaje se odustalo.

Marketinški potezi vlasti

Bivši glavni urbanista Đorđe Bobić kaže za portal “Vremena” da smatra da je nedopustivo da hale jedan, dva i tri ne budu zaštićene kao spomenici kulture i da one moraju da se posmatraju kao celina.

U ovom trenutku pod zaštitom države kao kulturno dobro je samo Hala 1, koja ne sme biti srušena, sudeći prema trenutnim propisima.

“Beogradski sajam je u arhitektonskom smislu dragocenost, u trenutku kada je napravljen to je bio veliki evropski projekat, potvrda snažne kulturne svesti u to vreme. Menjati ga, rušiti je zapravo još jedno skrnavljenje grada”, napominje on.

Bobić kaže da najveći deo struke ima ozbiljne primedbe na to, ali da vlast uprkos svemu pravi skupe planove koje će, po svemu sudeći otplaćivati naši praunuci. 

“Vlast za ove poteze koristi svetsku izložbu „EXPO 2027″ koja će se održati u Beogradu, kao opravdanje. Sjajna je vest to što je Beogard dobio ovu izložbu, ali mnoge stvari u ovom projketu su nejasne. Problem je što je o tome počelo da se odlučuje bez koncepta. Tu nema infrastrukture, saobraćajnice, organizacija terena i slično a to znači da će to biti dodatni trošak koji će otplaćivati tri naredne generacije“, kaže Bobić.

On smatra da Beograd već ima postojeće kapacitete koji bi mogli da se iskoriste ovim povodom, i navodi da je upravo Sajam mesto na kojem bi „EXPO 2027“ mogao da se održi.

„Prema iskustvima iz stranih zemalja, često nakon manifestacije prostor namenjen za izložbu ostane neiskorišćen. S druge strane, Beogradski sajam za tu svrhu može da unapredi“, kaže Bobić.

Kako kaže, vlast pravi marketinške poteze, zanemarujući važnost i značaj građevine kakva je Beogradski sajam, kao i ekonomsku situaciju u kojoj se ova sirota zemlja nalazi.

Graditeljski podvig

Beogradski sajam sagrađen je između 1954. i 1957, prema projektu arhitekte Milorada Pantovića i inženjera Branka Žeželja i Milana Krstića.

Na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture navodi se da je zamišljen kao savremeno oblikovani urbanistički kompleks, čiji je kompozicioni akcenat stavljen na tri izložbena paviljona pod kupolama, međusobno povezana pasarelama.

Hala 1 je u vreme građenja predstavljala pravi graditeljski podvig i izuzetno konstruktivno ostvarenje, koje je moglo da se poredi sa najpoznatijim svetskim primerima ove vrste konstrukcije.

Beogradski sajam jedno je od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture i predstavlja svedočanstvo tehničkog, tehnološkog, naučnog i kreativnog uzleta društva krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetog veka, ističe se na sajtu Zavoda.

Selidba u Surčin

Beogradski sajam nastavlja se na ceo kompleks Beograda na vodi koji je u vlasništvu Belgrade Waterfront Capital Investmenta, firme iz Abu Dabija koja ima 68 odsto Beograda na vodi. Preostalih 32 odsto je u vlasništvu države Srbije.

Kompanija Beograd na vodi je decembra 2021. kupila i zemljište u blizini Radničke ulice koje je nekada pripadalo Jugopetrolu.

Ukoliko na postojećoj lokaciji ostane samo Hala 1, Beogradski sajam seli se u Surčin, kao deo projekta uz nacionalni stadion.

U okviru  kompleksa Nacionalnog stadiona u Surčinu u planu je izgradnja čitavog niza sajamskih hala, paviljona, smeštajnih i komercijalnih objekata. Taj prostor bi, prema planu, obuhvatio 167 hektara, od čega bi 113 hektara bilo namenjeno za sajamski prostor.

Z.S.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd na vodi Beogradski sajam rušenje sajma Sajam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Beograd

13.април I.Đ.

Od simbola grada do smetnje koja mora da se ukloni: Da li će i Sajam proći kao Savamala?

Decenijama je Beogradski sajam predstavljao ponos grada kome su se divile vodeće arhitekte Evrope. Nove najave da će i on morati da se uklanja zbog širenja Beograda na vodi ne ostavlja nikog ravnodušnim. Da li je ideja o premeštanju u Surčin kraj Nacionalnog stadiona dobro rešenje ili ne?

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure