img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Srpski strahovi: Vulinizacija izbora

30. март 2022, 18:45 Zoran Panović
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Metod paljenja Rahjstaga: Aleksandar Vulin
Copied

Neki birači se plaše da će ostati bez posla ako ne glasaju za Vučića, ili SNS izgubi pa dođe do lustracije i revašizma. Zajednički strah 50 odsto ispitanika u senci ukrajinskog rata je oživljavanja „duhova prošlosti“ u postjugoslovenskom prostoru. Isto toliko njih smatra da Srbija treba da bude neutralna u odnosu na rusku agresiju i po cenu sankcija, nestašica i svega onoga što podseća na devedesete godine, dok se neki drugi upravo toga pribojavaju. Na sve to Vulin najavljuje atak na biračka mesta, razbijanje biračkih kutija i podmetanje falsifikovanih glasačih listića, a sve u organizacije nekog stranog faktora i domaćih saradnika

Oslobađanje od straha je jedna od omiljenih opozicionih floskula. Koja, doduše, nije bez osnove. Ima straha kod građana koji nisu za Vučića, ali ima i kod onih koji su za Vučića. Neko se plaši da će ostati bez posla ako ne glasa za Vučića, a neko se plaši da će ostati bez posla (dila) ako Vučić ode sa vlasti i na snagu stupe lustracija i revanšizam. Zajednički predizborni strah pristalica vlasti i opozicije je onaj od prelivanja rata u Ukrajini. Poređenja radi, a povodom sejanja straha, sećam se večeri uoči jednog mitinga povodom obeležavanja godišnjice Devetog marta, kada je Miloševićeva televizija upozorila one koji nameravaju da idu na miting kako su državne službe došle do saznanja da ustaše nameravaju da bace bombu. A, oni koji su ipak krenuli na miting sreli su na ulicama Beograda miliciju sa oznakama SAO Krajina.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je dva dana pred izbornu tišinu na konferenciji za novinare da policija i Bezbednosno-informativna agencija (BIA) imaju informacije da se na dan izbora priprema više grupa „koje će pokušati da kompromituju i spreče održavanje izbora“.

Te grupe, kako navodi, organizuju pojedine političke partije u Srbiji i strani faktori.“Pokušaće da upadaju na biračka mesta, da razbijaju (glasačke) kutije i pokazuju falsifikovanu izbornu dokumentaciju“, naveo je Vulin. Posao države je, svakako, da spreči „kompromitaciju“ izbora, ali ovakve reči se, s obzirom na iskustva, mogu lako protumačiti i kao zastrašivanje, pritisak na opozicione birače, dakle upravo kao „kompromitacija“ izbora.

Neutralni po cenu sankcija

No dobro. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno prva Jugoslavija, trajala je od 1918. do 1941. Nju su nadživele i suverena Hrvatska i Slovenija, recimo, ali i Republika Srpska, na primer.

Ako stvari gledamo u „duhu istorije’“ nakon „versajskog“ i „Titovog“, ovo je treći period mira u Dejtonskom trouglu. Hoće li se on završiti u novom sunovratu ili će Region uspeti da izbegne sudbinu sloma dve Jugoslavije bude li se nepovratno poremetila sadašnja globalna konstelacija moći?

Tačno polovina ispitanika u aktuelnom Demostatovom istraživanju misli da Srbija treba da bude neutralna i po cenu sankcija, nestašica i svega onoga što podseća na devedesete godine; 21 odsto ispitanika misli da „Srbija treba jasno i glasno da stane na stranu Rusije“; 13 odsto ispitanika misli da „Srbija treba jasno i glasno da stane na stranu Evropske unije i Ukrajine“. Na ovo pitanje nije odgovorilo 16 odsto ispitanika.

Pragmatičnom političaru dovoljno. Široko rasprostranjena hipokrizija i enormna autoritarnost koje je Demostat dokazao u svojim dubinskim istraživanjima, ukazuju da i ovolika podrška neutralnosti delom može biti rezultat hipokrizije, odnosno eufemizma za prorusku poziciju. Kao što je Demostat hipokriziju locirao i u raspolućenosti – duša na Istoku, životni stil sa Zapada.

Doduše, vojne vežbe sa NATO vojskama i petnaest godina Srbije u Partnerstvu za mir pokazuju da postoji balans. Čak se nekad i više sarađivalo sa NATO-om, ali je Vučić zbog proruskog javnog mnjenja medijski forsirao proputinovsku percepciju stvarnosti.

Raskorak između spolja i iznutra

Vučić često voli da se poredi sa Titom – i zbog modernizacije zemlje i zbog spektakularizacije spoljne politike, ali u nečemu ne bi voleo da se poredi sa Titom: u vreme špijunske krize u Srbiji koja je poremetila na tren odnose s Rusijom, Vučić je 2019. hitno izjavio da nam ne pada na pamet da pravimo novu ’48. Situacija u svetu liči na globalno izjašnjavanje o „rezoluciji Informbiroa“ i tu nije lako ostati neutralan.

Bilo bi najbolje kad bi Srbija mogla da odigra u duhu Samita OEBS-a 2015, kad su se u Beogradu sreli Džon Keri i Sergej Lavrov. Ali, zaboravlja se da je koji dan pre toga Vučićeva propaganda govorila o pokušaju državnog udara u Srbiji, što je Vučić kasnije demantovao. To je bio najbolji primer raskoraka spoljne politike koja teži ka globalnom ugledu i unutrašnje politike koja se zasniva na propagandi, jer teško je pretpostaviti da bi predstavnici svih tih zemalja došli u zemlju u kojoj je koji dan ranije bio pokušaj državnog udara.

Tramp nije stigao da dođe u Beograd. Maštoviti ljudi pričaju da bi došao, samo da nije izbio rat u Ukrajini, da lično podrži Orbana i Vučića (koji izbore imaju isti dan – 3. aprila), a dočekali bismo ga kao Albanci Klintona u Prištini. Najefektnije bi bilo, da su druga vremena, da je Tramp seo u brzi voz Novi Sad – Beograd sa srpskim i mađarskim vođom. Pokušaji vlasti, a koje pospešuje i Lavrov, da i Beograd bude potencijalno mesto ukrajinske medijacije, težnja je da se dostigne slovenački ideal – kad su predsednik Milan Kučan i premijer Janez Drnovšek u junu 2001. bili domaćini Džordžu Bušu i Vladimiru Putinu na Brdu kod Kranja.

Srpski svet u senci ruskog sveta

Na pitanje ima li straha od širenja ratnih rusko-ukrajinskih sukoba na području bivše Jugoslavije – oživljavanja „duhova prošlosti“ (Robert Kaplan), polovina Demostatovih ispitanika smatra da je to realna opasnost. Paradoksalno, ali rat u Ukrajini uprkos obožavanju Putinovog kulta („ruskog sveta“), i razumevanju za rusku „specijalnu operaciju“ („denacifikaciju“), iz javnog, (para)režimskog govora gotovo je izbacio Vulinov „srpski svet“. Niti se Vulin nešto često pojavljivao u kampanji, sve do upozorenja s mesta ministra policije o „kompromitaciji“ izbora, a tek Vulin ne govori, od kad je počeo rat u Ukrajini, da je zadatak ove generacije političara ujedinjenje Srba. Istovremeno, Open Balkan je dobio na značaju. Iako su Marko Čadež (Privredna komora Srbije) i Aleksandar Vulin (duži policiju, ideologiju i Hrvatsku), deo iste vlasti.

Ako ubrzana evropska perspektiva Ukrajine bude nagrada za njenu definitivnu neutralnost, da li to znači da bi se povratio i „Junkerov datum“ o 2025. godini kao realnoj evropskoj perspektivi Srbije? Ako ne za članstvo, onda za nepovratan proces.

Tadićev aviončić

Od papira premijerke Ane Brnabić za hvalisanje o delima koja govore, Boris Tadić je napravio papirni aviončić u studiju Pinka. To je (da mu od papira napravi aviončić) u Skupštini Srbije, gde se snimala „Reč na reč“ RTS, Tadić predložio i naprednjaku Vladimiru Orliću. Sa aviončićem, Tadić je napravio možda najlucidniji momenat kampanje.

Doktrinu vojne neutralnosti Vučić je preuzeo od Koštunice, a politiku „četiri stuba“ (Brisel, Moskva, Vašington, Peking) od Tadića. Obe doktrine su na najvećim iskušenjima.

Čini se da Tadić jedini vodi ličnu kampanju, ne toliko za ove koliko za one naredne izbore, nezavisno od toga kako će mu proći parlamentarna lista na ovim izborima.

Zato mu aviončić od papira marketinški vredi kao eskadrila Vučićevih migova. A dođe i jeftinije.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vulin Boris Tadić Demostat izbori 2022. Javno mnjenje Koštunica Vladimir Orlić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na ulicama ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure