img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narod i genocid

Srpski dan sećanja na Srebrenicu: Radikalska patologija i opsenjivanje prostote

11. јул 2024, 08:09 Ivica Dobrić
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Radikalski gambit: Aleksandar Vučić na Sversrpskom saboru
Copied

Pokretačka parola režimskog divljanja bilo je da se Srbi nastoje proglasiti genocidnim narodom. Kakvim narodom? Genocidnim. Šta bi to imao biti genocidni narod? Nemamo pojma, ali dobro zvuči. A onda je imitacija izbora prošla, a došao 11. jul

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 11. jul međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrinici. Tog dana, 1995. godine, snage bosanskih Srba počele su planski počele da ubijaju nenaoružane muškarce i dečake iz enklave pod zaštitom. U narednih dvadesetak dana ubijeno je više od 8000 ljudi. Oko 30.000 žena i dece je raseljeno. Međunarodni krivični sud u Hagu za zločine u bivšoj Jugoslaviji taj zločin okarakterisao je kao genocid. Za zločin su, pod svojim imenom i prezimenom, osuđeni visoki oficiri vojnih snaga bosanskih Srba koji su u tome učestvovali, a Srbija se, u presudi, pominje kao zemlja koja nije učinila sve što je mogla da genocid spreči.

Kada su Nemačka i Ruanda pokrenule inicijativu u Ujedinjenim nacijama da se 11. jul proglasi danom sećanja na genocid u Srebrenici, režim Aleksandra Vučića se, blago rečeno, raspomamio. Bilo je otužno slušati i gledati tog čoveka i njegovu svitu tih dana (kao, uostalom, i bilo kog dana), patriotsko zapomaganje uzdizalo se do neba, a završni čin prenemaganja bilo je simultano ogrtanje srpskom zastavom u Njujorku (on) i Beogradu (njegova svita).

Pokretačka parola režimskog divljanja bilo je da se Srbi nastoje proglasiti genocidnim narodom. Kakvim narodom? Genocidnim. Šta bi to imao biti genocidni narod? Nemamo pojma, ali dobro zvuči. I ko to proglašava Srbe genocidnim narodom? Ni to nemamo pojma, ali Nemci svakako, da bi sakrili, valjda, sopstvenu genocidnost.

A onda je imitacija izbora prošla, onaj što se ogrtao zastavom i prenemagao u Njujorku bio je veoma zadovoljan (što je jedino važno), te se čitava parada besramnosti, gluposti, besomučnog laganja i vređanja razuma naglo utišala i izgubila, da od nemačkih nasrtaja na integritet Srbije ostane samo bezgranično poverenje u nemačku procenu intenziteta trovanja Srbije (videti pod “litijum”).

Uznapredovali psihološki procesi

S obzirom da nije postojao nijedan dokument u kome bi se makar insinuiralo da bi narod, bilo koji (dakle ni srpski), mogao biti smatran, nekmoli proglašen genicidnim – jer reč je o neuporedivoj budalaštini koju su negovali, svojevremeno, Miloševićevi istoričari, intelektualci, vračevi i, dabome, istaknuti koalicioni partneri iz redova Radikala – ostaje pitanje kome bi, uopšte moglo da padne na pamet da narod povezuje s genocidnim namerama i porivima? I zbog čega? Setimo se, nije se tih predizbornih dana u mogao podići pogled a da se ne ugleda natpis koji tvrdi kako Srbi nisu genocidan narod.

U redu, naravno da nisu genocidan narod. Nijedan narod nije genocidan. Nijedan narod ne može biti genocidan. Ali čemu negirati nešto čega nema i što niko razborit nikada nije tvrdio? Nema razlike između tvrdnje da Srbi nisu genocidan narod i, recimo, tvrdnje da na Mesecu ne uspevaju jagode.

Ovde nailazimo na čitav kompleks motiva koji bi bili zabavni da nisu tragični. O genocidnosti naroda može da govori i misli samo neko ko je u postojanje takve mogućnosti, a naročito takve prakse, potpuno ubeđen. Uverili smo se da granice beskrupuloznosti ovog režima ne postoje, te je moguće izgovoriti, doslovno, bilo šta, ako se proceni da će to režimu doneti dobrobit. Ne postoji nijedna civilizacijska ograda koju ovaj režim neće preskočiti, ili slomiti.

Utoliko bi se i tvrdnja o genocidnosti naroda mogla smatrati tehnikalijom: tvrdimo, u potpuno kontrolisanom javnom prostoru, najveću zamislivu budalaštinu jer našim glasačima dobro zvuči. Ali ovde je slučaj teži. U vreme kada se intelektualna kamarila Slobodana Miloševića baš bila potrudila da pokaže genocidnost Hrvata (koji se, kao što je poznato, rađaju s mržnjom prema Srbima upisanom u gene) prvi čovek ovog režima bio je deo te ekipe. Nije zabaleženo da se ikada usprotivio takvoj naučnoj istini. Nije, utoliko, ovde reč o pukoj populističkoj tvrdnji, već o psihičkoj uslovljenosti, o uznapredovalim patološkim procesima.

Umesto, dakle, da je režim prvi podržao, u ime građana ove zemlje, predlog Nemačke i Ruande, što bi bio znak jasnog raskida s gorom prošlošću, ovaj se režim, potekao iz namračnijih podruma Miloševićevog režima, opredelio za kontinuitet podrške ratnim zločincima i ratnim zločinima.

Tagovi:

genocid u srebrenici Genocidni narod revizija istorije Rezolucija UN o Srebrenici Svesrpski sabor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure