

Studenti
Studenti u blokadi: U toku hapšenja studenata po kućama
Studenti u blokadi saopštili su da je nekoliko njihovih kolega privedeno, a da su hapšenja i dalje u toku




Asocijacija malinara Srbije predviđa da će zbog loših vremenskih uslova kvalitet ovogodišnje maline biti upitan, dok će rod biti manji skoro za trećinu.
Srbija je prošle godine izvezla 68.000 tona zamrznute maline, skoro upola manje u poređenju sa 2019. godinom, a među evropskim tržištima na koje Srbija najviše izvozi, malina se najskuplje prodaje u Belgiji i Velikoj Britaniji, a najjeftinije u Poljskoj.
Asocijacija malinara Srbije predviđa da će zbog loših vremenskih uslova kvalitet ovogodišnje maline biti upitan, dok će rod biti manji skoro za trećinu.
Međutim, proizvodnja, a naročito izvoz opadaju već duže vreme, upozorava se u analizi Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede, piše portal Biznis i finansije.
Kako se navodi, malina se u Srbiji gaji na 22.000 hektara uz prosečan prinos od 5,4 tone po hektaru.
Proizvodnja maline je u periodu od 2018. do 2022. godine prosečno iznosila više od 118.000 hiljada tona, ali je beležila pad od 2,2 odsto godišnje.
Do smanjivanja proizvodnje, kako piše portal, dolazi zbog negativnih promena u klimi, nezadovoljavajućeg stanja zasada i kvaliteta sadnog materijala, nedostatka stručnog kadra i sezonske radne snage, ali i nekontrolisane primene sredstava za zaštitu bilja.
Pročitajte još Malinari upozoravaju: Cena maline danas ista kao 2008. godine
Oko 95 odsto proizvodnje u Srbiji predstavljaju visokokvalitetne sorte „Vilamet“ i „Miker“, približno tri odsto čini „Tulamen“, a oko dva odsto druge sorte koje su nešto slabijeg kvaliteta.
Malina se najviše proizvodi u opštinama Arilje, Bajina Bašta, Brus, Valjevo, Guča, Kosjerić, Krupanj, Ivanjica i Mionica, na pretežno malim gazdinstvima, sa velikim učešćem manuelnog rada.
Kako se navodi u tekstu, u izvozu maline preovlađuje zamrznuta sa više od 97 odsto, dok preostalo čini sveža malina, a ovakva struktura izvoza je karakteristična za slabije razvijena tržišta, koja nisu u stanju da maksimalno valorizuju potencijal svojih prirodnih resursa. Ceo tekst pročitajte na Nova ekonomija
M.J./Nova ekonomija
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je nekoliko njihovih kolega privedeno, a da su hapšenja i dalje u toku


Izjava predsednika SNS-a Miloša Vučevića da niko od onih koji protestuju ne pokazuje žaljenje zbog tragične smrti studentkinje Filozofskog fakuleta je „drska i bezobrazna“ i predstavlja javnu sekundarnu viktimizaciju, ukazuju sagovornice „Vremena“


Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kaže da će izbori biti raspisani kada Aleksandar Vučić odluči. Srpska napredna stranka razmatra da trenutnog predsednika Srbije kandiduje za premijera


Direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović objašnjava za „Vreme” kako koordinisano dejstvuju „policijske i parapolicijske strukture" i kakvu ulogu u kontekstu izbora ima Uprave kriminalističke policije na čijem je čelu Marko Kričak


Nerazjašnjena smrt devojke na Filozofskom fakultetu dovela je onde policiju koja uredno dotura sve što nađe Informeru. „Vreme“ u novom broju raspetljava slučaj koji je uvod u novi talas odmazde prema univerzitetu i „blokaderima“
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve