img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Aerozagađenje

Srbija pod maskama: Zašto je vazduh sve lošiji?

15. новембар 2024, 09:38 I.M.
Foto: Vreme
Jutarnji pogled iz solitera na Bulevar despota Stefana u subotu, 9. novembra 2024. godine
Copied

Zagađen vazduh tokom grejne sezone guši mnoge građane Srbije. Aplikacije za praćenje kvaliteta vazduha beleže kritične nivoe zagađenja. Beogradu predstoje “epizode” izuzetno lošeg vazduha

Aleksandra Radenković iz beogradskog naselja Batajnica kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zabrinuta za svoje zdravlje jer vazduh u delu grada gde živi može da se vidi i ima izrazito neprijatan miris.

„Vazduh ne može da valja zato što vrlo često srećem da je samo jedan vozač u automobilu, što stvara dodatno zagađenje od gasova automobila i generalno sve manje ljudi se oslanja na gradski prevoz“, kaže ona.

Nađa iz Beograda svaki dan započinje praćenjem kvaliteta vazduha na aplikacijama i najviše brine zbog svoja četiri unuka, od kojih jedan ima astmu, kao i za svog psa.

„Imam četiri prečišćivača (vazduha) u kući“, kaže ona.

I Nebojša iz Beograda ima više aplikacija za merenje kvaliteta vazduha.

„Najveći problem je koliko vidim u tim lokalnim ložištima i tu bi trebalo nekako motivisati građane da pređu na neki drugi način zagrevanja tokom zime“, smatra on.

Izveštaji i upozorenja nadležnih institucija u Srbiji o zagađenom vazduhu obeležili su i ove godine početak grejne sezone. Grad Beograd upozorio je u oktobru da predstoje „epizode“ zagađenja vazduha, piše RSE.

Na zagađenje upozoravaju i stručnjaci.

Oko 5,3 miliona građana je u ovom trenutku izloženo zagađenom vazduhu, napisao je 9. novembra na društvenoj mreži X Dejan Lekić, kreator aplikacije „Xeco“ koja pokazuje podatke o kvalitetu vazduha u Srbiji.

Lekić je naveo i da u tom trenutku oko polovina populacije u Srbiji udisala „izuzetno loš vazduh„.

„Preklopio sam podatke o broju stanovnika u opštinama u Srbiji iz popisa sa podacima srednjih vrednosti (za taj dan), u ovom slučaju, suspendovanih čestica u vazduhu za te opštine“, objašnjava Lekić.

Sličnu sliku pokazuje i državni Program zaštite vazduha u Srbiji od 2022. do 2030. navodeći da je 2019. skoro polovina stanovništva Srbije (44 odsto) živela u područjima u kojima je vazduh zagađen.

Foto: AP Photo/Darko Vojinović
Toplana u Beogradu

Različiti podaci o zagađenju vazduha

Ipak, koliko je vazduh u Srbiji zagađen na dnevnom nivou različito govore podaci državne Agencije za zaštitu životne sredine i podaci na privatnim mobilnim aplikacijama jer koriste različite indekse kvaliteta vazduha.

Podaci Agencije pokazuju nešto bolji kvalitet vazduha jer je kriterijum koji koristi „blaži“, objašnjava Dejan Lekić, kreator aplikacije „„Xeco“.

„Aplikacija ‘Xeco’ koristi evropski indeks kvaliteta vazduha. On je nešto oštriji. Ako pogledate koncentracije samih materija, one su identične, razlika je u tome kako se one interpretiraju“, kaže Lekić.

Tako, na primer, zagađenje od 32.6 µg/m3 suspendovanih PM2.5 čestica u vazduhu u Negotinu u istočnoj Srbiji 14. novembra Agencija interpretira kao – prihvatljiv vazduh.

Ovaj isti podatak, prema Evropskom indeksu, znači da je vazduh lošeg kvaliteta.

Bez odgovora nadležnih

Iz Agencije za zaštitu životne sredine nisu odgovorili na pitanja RSE o tome zbog čega ne koriste Evropski indeks kvaliteta vazduha i za koliko mesta u Srbiji ne postoje adekvatna merna mesta kvaliteta vazduha.

Evropska komisija je u izveštaju o napretku Srbije u evrointegracijama 2024. navela da Srbija treba da usvoji EU indeks kvaliteta vazduha.

Prema rečima Lekića, razlika postoji i u prezentovanju podataka jer Agencija ne daje podatak o prosečnoj zagađenosti vazduha u poslednja 24 sata, već samo u poslednjem satu.

On smatra da je važno da građani znaju koliki je dnevni prosek.

„Postoji razlika, na primer, da li provodite u zadimljenoj prostoriji jedan sat ili 24 sata. Ako ste u kontinuitetu izloženi u proseku lošoj koncentraciji nekih materija, to ostavlja mnogo lošije posledice po zdravlje nego ako ste u jednom satu na lošem vazduhu“, navodi on.

Lekić ističe i problem da država još uvek nema dovoljno mernih mesta na kojima se mere suspendovane čestice u vazduhu (PM10 i PM2.5.) koje su najčešći razlog lošeg kvaliteta vazduha u Srbiji.

Foto: Vreme
Zagađenje u centru Beograda

Velika aerozagađenost i u ostalim gradovima u Srbiji

Na primer, Agencija trenutno ne beleži koncentraciju suspendovanih čestica, između ostalog, u Vranju na jugu zemlji i Kikindi na severu.

Podsetimo, poslednji godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji pokazao je visok nivo zagađenja u svim većim gradovima, kao i prethodnih godina.

Kako je „Vreme“ pisalo, vazduh u Nišu i Pirotu spada u treću, najlošiju kategoriju i prekomerno je zagađen zbog štetnih PM10 i PM2.5 čestica. Kaskaju za njima Novi Sad, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Kruševac, Novi Pazar i Valjevo.

Naglo zahlađenje posle tropskih temperatura navelo je mnoge građane Srbije da otpočnu sezonu grejanja. Međutim, u nedostatku ogreva, greju se na sve što može da gori – kuhinjske krpe, odeću, parket, plastiku.

Poslednji godišnji Izveštaj Agencija za zaštitu životne sredine o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji pokazuje da je vazduh u Nišu i Pirotu u trećoj, najlošijoj kategoriji i prekomerno je zagađen zbog štetnih PM10 i PM2.5 čestica. Godišnje vrednosti PM10 čestica prekoračene su i u Leskovcu, dok je u Vranju prekoračena dnevna granična vrednost ugljen-monoksida, pišu Južne vesti.

Kako je navedeno u izveštaju, Niš i Pirot su na spisku gradova treće kategorije zagađenosti zbog prekoračenja PM10 i PM2.5 čestica. Tu su i Novi Sad, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Kruševac, Novi Pazar i Valjevo.

Godišnja granična vrednost štetnih PM10 čestica, koje su jedan od glavnih pokazatelja toga koliko je vazduh zagađen, iznosi 40, a na mernoj stanici kod leskovačke Medicinske škole je srednja vrednost za prošlu godinu čak 69.

U Leskovcu je izmerena i najviša maksimalna dnevna vrednost PM10 čestica – 270.

Kada je reč o PM2.5 česticama, granična vrednost, koja iznosi 25, prekoračena je u Nišu (31), kao i u Čačku, Gornjem Milanovcu i Šapcu.

Godišnja granična vrednost ugljen-monoksida nije prekoračena prošle godine ni na jednoj mernoj stanici, ali je dnevna granična vrednost bila veća od dozvoljene, između ostalih gradova, u Vranju.

Kako ističu iz Agencije, u Nišu je prekoračenja graničnih vrednosti tokom 2023. bilo ukupno 63 dana i tokom poslednje tri godine se ta cifra nije značajno menjala.

Tim 42: Zdravlje Leskovčana ugroženo

To što je Leskovac u samom vrhu po zagađenosti u Srbiji iz Tima 42 vide kao alarmantno.

„Rezultati ovih merenja ne ulaze u zvaničnu ocenu stanja kvaliteta vazduha, pa iako već drugu godinu zaredom pokazuju da je vazduh u Leskovcu prekomerno zagađen, istovremeno se na osnovu informacije da je zona Srbija ocenjena kao I kategorije – čist ili neznatno zagađen stiče potpuno pogrešan utisak da je istog kvaliteta i vazduh u Leskovcu“, naveli su iz organizacije Tima 42.

Zbog takve kategorizacije, dodaju, lokalna samouprava nema obavezu da izradi Plan kvaliteta vazduha i da sprovede određene mere za poboljšanje kvaliteta vazduha. U međuvremenu, smatraju, zdravlje Leskovčana je ugroženo.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

 

Tagovi:

Aerozagađenje Beograd Vazduh Zagađenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure