
Sudski procesi
Hapšenja, optužnice, razgovori: Pravosuđe je silovito krenulo na studente
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Najveći kamen spoticanja i još uvek nesprovedeni deo Briselskog sporazuma tiče se formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO), i principa na kojima će ona biti osnovana
Jučerašnja poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija Berlinu povratila je priču o gotovo zaboravljenom Vašingtonskom sporazumu potpisanom u Beloj kući u septembru 2020. godine.
Komentarišući najave Kurtija da će Kosovo podneti zahtev za članstvo u pojedinim međunarodnim organizacijama poput Saveta Evrope, Vučić je rekao da „ako neko ne želi da poštuje Vašingtonski sporazum, da će Srbija nastupati onda u svom interesu i poštovati Ustav Srbije“.
Početkom septembra 2020. godine, predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je sa tadašnjim kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova – Vašingtonski sporazum.
Iako u to vreme već sedam godina postoji Briselski sporazum, koji se slabo primenjuje, bivši predsednik SAD Donald Tramp, pre svega u svrhu svoje predizborne kampanje, pozvao je dve strane da potpišu sporazum koji je od početka podelio međunarodnopravne stručnjake. Dok sa jedne strane nije bilo dileme da sporazum dva zvaničnika može imati važan politički značaj, sa pravne strane bilo je spekulacija da li se radi o sporazumu ili međudržavnom ugovoru.
Bilo kako bilo, tada je u Vašingtonu između ostalog dogovoren moratorijum na godinu dana, kojim se podrazumeva da neće biti lobiranja „otpriznavanja Kosova“ od strane Srbije, a da Kosovo za to vreme neće aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama.
S obzirom da je godinu dana isteklo u septembru prošle godine, osim dobre volje, Kosovo više nema nikakve međunarodnopravne obaveze da ne podnese zahtev za članstvo u nekoj međunarodnoj organizaciji.
Sve i da Kosovo krši tu odredbu, ne bi to bila jedina stvar iz Vašingtonskog sporazuma koja nije ispunjena. Još letos je premijer Kosova izjavio da je Vašingtonski sporazum nevažeći, a skupština u Prištini odbacila je rezoluciju o njegovom sprovođenju.
Kako sada stoje stvari, do ekonomske normalizacije među zemljama koje ne mogu da se dogovore ni oko izgleda registarskih tablica nije došlo, a nova američka administracija pokazuje volju da dve strane do „sveobuhvatnog sporazuma“ dođu uz posredovanje Evropske unije i Briselskog sporazuma.
Pod pokroviteljstvom EU, Beograd i Priština su 2013. godine potpisali Briselski sporazum kako bi se „prokrčio put“ za normalizaciju odnosa dve strane. To je ujedno i prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.
Ključne odredbe Briselskog sporazuma odnose se na ukidanje bezbednosnih struktura i pravosudnih institucija Srbije na Kosovu, odnosno njihovo stapanje u pravosudni sistem Kosova; uspostavljanje regionalnog komandanta policije za četiri opštine sa većinskim srpskim stanovništvom; sprovođenje lokalnih izbora u severnim opštinama uz posredstvo OEBS-a; završetak razgovora o energiji i telekomunikacijama.
Stoji u Briselskom sporazumu i da „nijedna strana neće blokirati ili podsticati druge da blokiraju napredak druge strane na putu ka EU“. Najveći kamen spoticanja i još uvek nesprovedeni deo Briselskog sporazuma tiče se formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO), i principa na kojima će ona biti osnovana.
Po Briselskom sporazumu, Zajednica srpskih opština je zamišljena kao mehanizam zaštite srpskog naroda, a činilo bi je 10 opština u kojima većinski žive Srbi, južno i severno od Ibra.
Međutim nejasno je da li bi takva zajednica imala izvršna i zakonodavna ovlašćena. Oko izgleda statuta koji bi takve stvari trebalo da precizira, što bi ujedno bio i prvi korak ka formiranju ZSO, dve strane još uvek ne mogu da se dogovore.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“
Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve