
Pravosuđe
Sud odlučio da se trojica studenata odmah puste na slobodu
Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu
“Čini se da je osnovna podela u Evropi danas između tradicionalnih političkih stanaka najšireg centra i populističkih stranaka/pokreta, a ne između levice i desnice. Pri tome populističke stranke su do te mere hibridne da se ranije podele levo-desno čine kao obesmišljene. Srbija je specifična po tome što u njoj dominira populizam, a on je, kao i drugde, hibridan: preuzima tradicionalne obrasce od desnice, a socijalnu retoriku od levice”
“U vrednosnim istraživanjima građana Srbije od 2000. nadalje pokazalo se da tradicionalne ustanove poput vojske ili verskih zajednica imaju 2,5 do 3,5 puta veću podršku od ustanova bitnih za liberalnu demokratiju kao što su mediji ili udruženja građana. Kada se ova serija prevede na liberalno-konzervativnu osu, dobija se relativno stabilna podela na otprilike 25-30 odsto stanovništva Srbije koje je liberalno prema 70-75 odsto koje je konzervativno”, kaže na početku razgovora za “Vreme” Slobodan G. Marković, istoričar i profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. “To je osnovna vrednosna osa podele u Srbiji, a deoba na političku levicu i desnicu više je stvar zapadnoevropske političke istorije.”
Izbori su pokazali tri Srbije među biračima koji su glasali: liberalnu (oko 20 odsto), populističko-konzervativnu (oko 50 odsto), i ultrakonzervativnu oko 25 odsto. Ovde sam glasače SPS-a podelio na pola između poslednje dve skupine. Jasno je da tzv. “evropska Srbija”, da bi imala većinu, mora da se oslanja na podršku i iz populističko-konzervativne polovine. Pri tome sve tri Srbije su hibridne odnosno sadrže pomalo i elemente druge dve. Najtipičnija je vladajuća stranka koja kao deo političke porodice narodnih partija treba da pripada prvoj grupi, u ispoljavanju uglavnom pripada drugoj, a, po potrebi, otvoreno sarađuje sa trećom. Rat u Ukrajini prelio je oko 6-7 odsto ukupnog procenta onih koji glasaju iz populističko-konzervativne u ultra-konzervativnu grupaciju tako da je došlo do pomeranja koja nisu radikalna, ali su relevantna.
Pročitajte ceo tekst sa Slobodanom G. Markovićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (21. aprila)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu
U Beogradu su se desila dva incidenta zbog transparenta „Bolje ćaci nego naci“ koji je postavljen između Narodne skupštine i Pionirskog parka. U oba slučaja policija nije zaštitila napadnutog, već napadača
U nedelju 8. juna, građani Zaječara će na lokalnim izborima birati odbornike osam lista, a građani Kosjerića - tri
Prema zakonu, onaj ko ističe nacističke simbole može biti kažnjen novčanom kaznom od 5.000 do milion dinara. Posle Niša, kukasti krst se uz slogan "Bolje ćaci, neko naci" pojavio ispred Narodne skupštine, i u Jevrejskom groblju
"Parole poput one u parku ispred Predsedništva u Beogradu 'Bolje ćaci nego naci' jasno se odnose na sve one koji podržavaju studente u blokadi, a takvih je na milione, a najviše je pripadnika srpske nacionalne zajednice", naveo je predsednik Romske partije, koji navodi i Anu Brnabić kao nekoga ko pribegava fašističkim metodama
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve