img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Slike Destila Markovića još pet dana u Modernoj galeriji

02. новембар 2023, 19:11 S.Ć.
Foto: Promo
Copied

Deset slika velikog formata koje su izabrane za izložbu u Modernoj galeriji Beograd, čamile su u podrumu 40 godina urolane kao tepisi

Deset slika velikog formata Milovana Destila Markovića izloženo je od prošlog meseca u Modernoj galeriji Beograd. Prethodnih 40 godina, urolane kao tepih, čamile su u podrumu i, kako je rekao medijima, i on ih sada posle toliko godina prvi put vidi.

Moderna galerija Beograd se odlučila da prikaže Destilov opus osamdesetih godina, slike iz ciklusa „Kapija harmonije“ i „Euharistija“.

Destil je jedna od retkih ikoničnih imena ovdašnje umetnosti, pa je mogućnost da se sagleda deo njegovog stvaralaštva prvi razlog zašto je ova izložba važna. Drugi je priča o osamdesetim u Beogradu, u čijem je oblikovanju umnogome učestvovao Destil Marković.

O umetniku, samo nekoliko obaveznih reči: protagonista je duha novog talasa, jedan je od pionira nove slike u Srbiji i Jugoslaviji, osmislio je koncept Transfiguralnog slikarstva, deo je galerije Studentskog kulturnog centra u vreme kad je bila centar sveta, sa Vlastimirom Mikićem je organizovao umetnički dvojac „Žestoki“ i osnovao kultni beogradski klub „Akademija“, počeo je da izučava ikone i freskoslikarstvo srpsko-vizantijskih srednjovekovnih spomenika, što će se značajno odraziti na njegovo poimanje umetnosti. Od 1986. živi u Berlinu.

Euharistia
Euharistia

Naslov teksta Danijele Purešević (osim nje, u katalogu izložbe o Destilu piše i Ješa Denegri) „Pre i posle Euharistije“ naglašava šta je bila prelomna tačna u opusu Destil Markovića. Održana je početkom 1985. godine u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i smatra se jednom od najvažnijih u umetnosti osamdesetih.

„Scenična, ambijentalna celina, sa prizvukom sakralnog, kojom dominiraju slike, sa performativnim elementima, predstavljala je zbir i krunu svih njegovih dotadašnjih traganja i iskustava. On ovde ujedinjuje matrice vizantijske duhovnosti i ikonografije, sa buntovništvom, žestinom i nabojem rokenrola. Pomiruje mladalačku euforiju i vlastitu duboku intuiciju“, napisala je Danijela Purešević.

„Oslanjajući se na ćirilicu i alhemijske znake i simbole on definiše vlastito, hermetično, samo njemu razumljivo pismo, kojim stvara zapise na platnima. Srednjem veku Marković se obraća iz pozicije savremenog, medijski osvešćenog i obrazovanog pojedinca. Lišen verskih pobuda, on gradi ambijente sa reliigijskom/mističnom/ezoterijskom aromom, u vreme i na mestu gde je petokraka i dalje opstajala kao dominantan ideološki predznak.“

Ćirilica i zanimanje za ikonoslikarstvo postali su deo njegovih slika nakon boravka u koloniji „Sopoćanska viđenja“. Počeo je  da radi  na slici u prostoru, slici koja je razbijana, rasturana, ponovo spajana u neku vrstu asemblaža.

„Tada sam prvi put otkrio fresko slikarstvo, izbliza sam to posmatrao i pošto nisam ni tada bio religiozan zaintrigirao me je taj nastup, ta obrnuta perspektiva i fresko slikarstvo uopšte. Istraživao sam to polje u vreme kada se niko od umetnika nije time bavio na sceni jer nije bilo in. Istraživao sam tu obrnutu perspektivu, bio sam jedan od prvih koji je spojio savremeno slikarstvo sa vizantijskom likovnošću na minimalan način, i konceptualnu umetnost“, rekao je za „Danas“.

Njegova manifestna izložba, kako je ocenjuje Danijela Purešević,  je „Fragmenti slike“ u SKC-u 1982. „Sliku dekonstruiše, cepa, ambijentalizuje – njen prostor proširuje na celokupni volumen galerije, tretirajući ga kao sakralni prostor, kao hram.“ Međutim, ovo nepoštovanje forme, ispričao je Destil  portalu Nova.rs, nije se dopalo njegovom profesoru.

„ Bio sam na klasi Zorana Petrovića i odlepio je koliko sam dobar, zavoleo me je, maltene posinio. Ali, meni je pukao film, nisam bio zadovoljan formom, onim kvadratom slike i počeo sam da ih cepam. Jedini sam u svojoj klasi uramljenu sliku počeo da kidam, dekonstruišem. Bunt se javio, i počeo sam da kolažiram radove, papir na papir i cepanjem ih ponovo spajam. Nervirao me je taj ustaljeni način slikanja. Akademija je u ono vreme bila vrlo konzervativna, držali su se francuske škole slikarstva. No, za mene to nije bilo aktuelno. Imao sam dvadesetak godina, slušao pank i nju vejv i što bih slikao seno u livadama ili pastoralnu idilu“, priča Marković.

Kad je doveo profesora na izložbu u SKC-u, „razočarao sam ga i nije hteo da mi da potpis. Otišao sam onda u klasu Stojana Ćelića, jer je bio savremeniji, otvoreniji i kod njega završio studije.“

Izložba u Modernoj galeriji Beograd otvorena je do 7. novermbra.

S.Ć./Danas/Nova.rs

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Ćirilica Destil Marković ikone Izložba SKC slike
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure