img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište

Skaču rate stambenih kredita: Da li je hrvatski recept primenjiv na Srbiju?

15. avgust 2023, 13:55 B.G.
Foto: Marija Janković
Copied

U Hrvatskoj se od 2014. godine primenjuje zakon koji ima za cilj da ublaži mesečne "udare" na kućni budžet građana

Zbog rasta euribora rastu mesečnih rata za stambene kredite. Sve veći broj građana sve teže otplaćuje kredite. rocenjuje se da ih je u Srbiji oko 150.000.

Trenutna vrednost euribora se opasno približava granici od 4 odsto, koja je poslednji put zabeležena tokom ekonomske krize 2008. godine. Mnogi strahuju da će ovaj rast biti nastavljen. Ekonomisti kažu da je nezahvalno prognozirati kako će se stvari dalje odvijati.

U Hrvatskoj se od 2014. godine primenjuje zakon koji ima za cilj da ublaži mesečne „udare“ na kućni budžet građana.

Marina Petrov, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala iz Bloomberga Adria, kaže da je Zakon o potrošačkom kreditiranju u primeni od 2014. godine, ali da je tek sada sa rastom euribora dobio na značaju.

Petrov objašnjava za Euronews Srbija da kada dolazi do promene uslova kod varijabilnih kamatnih stopa (usled rasta Euribora), kamatna stopa ne može biti uvećana za više od jedne trećine prosečne ponderisane stope na stambene kredite u toj valuti, koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

„To onemogućava bankama da celokupan rast Euribora brzo prenesu na korisnika, jer Hrvatska narodna banka objavljuje stope dva puta godišnje, a rast stopa je postepen pa se sama prosečna ponderisana stopa sporo menja. Ova klauzula ide u korist dužnicima jer je Euribor značajno porastao u prethodnom periodu, a prosečna ponderisana kamatna stopa je i dalje relativno niska“, rekla je Petrov.

Ona kaže da to omogućava dužnicima postepeno prilagođavanje iznosa mesečnih obaveza u slučaju kada varijabilni deo kamate raste i da je zakon tek sada sa rastom Euribora dobio na značaju.

Urednik portala „Kamatica“ Dušan Uzelac rekao je za Euronews Srbija da je tu reč o usporavanju matematičkog rasta.

„Hrvatska je deo EU koja ima mehanizme na koje se oslanja ta uredba, pretpostavljam da postoji centalni fond na nivou EU koji može da se koristi za tako te stvari, da se banke servisiraju. Mi smo ostrvsko bankarstvo, nemamo veću regiju koju pokrivamo, nemamo evro nego dinar, a vezujemo se za evro, drugačije je tržište, ne možemo ga posmatrati kao ‘oni imaju ovo mi nemamo ovo’, jer su oni i švajcarac vodili i rešili, mnogo veći problem su imali sa (kreditima u) švajcarcima nego mi“, kaže Uzelac.

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić rekao je da država može da olakša, ali ne da se iz budžeta interveniše i pokriva neka razlika u tom sklopu rata ili da se nešto zahveta prema bankama da one preuzmu, jer bi u oba slučaja to apsolutno mešanje u tržišne odnose i neko to mora da plati na kraju.

B.G./Euronews Srbija

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

EU euribor Hrvatska Krediti Srbija stambeni krediti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Protest studenata: „Oni koji su pokušali ubistvo danas šetaju slobodno“

Godišnjica studentskih blokada u Beogradu obeležena je protestnom šetnjom, odavanjem pošte stradalima i simboličnim zaustavljanjima na mestima koja su obeležila proteklu godinu studentskog otpora

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Povezane vesti

Ekonomija

15.avgust B.G.

Skaču rate za stambene kredite: Da li država treba da se umeša?

Raste broj onih kojima je sve teže da otplaćuju kredit. Rate veće i za 100 evra

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure