

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Evropska komisija saopštila je da Bugarska, Hrvatska i Rumunija treba da budu primljene u Šengen zonu koja bi se tako proširila na 29 država
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, zatražila je od Saveta EU da donese sve potrebne odluke za prihvatanje tri istočnoevropske zemlje u područje slobodnog kretanja, objavio je Rojters.
Bugarska i Rumunija završile su proces procene 2011, a Savet EU je u decembru 2021. potvrdilo da je i Hrvatska ispunila uslove za pristupanje Šengenu.
Krajem avgusta nemački kancelar Olaf Šolc je rekao da te tri zemlje ispunjavaju sve kriterijume da postanu punopravne članice Šengen zone, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Trenutno pet članica EU – Bugarska, Hrvatska, Kipar, Irska i Rumunija – nisu članice Šengen zone i ne mogu da izdaju vize za celo područje, s druge strane Island, Norveška i Švajcarska nisu članice EU, ali su u Šengen zoni i mogu da izdaju vize za čitavo šengensko područje.
Hrvatska je primljena i u Evrozonu. Od 1. januara 2023. godine zvanična valuta u biće evro.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve