Na Bežanijskoj kosi jednog dana su se bez ikakvog upozorenja pojavili bageri nepoznatog investitora i brzinski sravnili sa zemljom jedan hektar zelene površine. Građani protestuju i traže objašnjenje od nadležnih. Odgovor vlasti je kao i mnogo puta do sada - izostao
Deo šumovite površine između Dubočke i Ulice Aleksandra Borodina na Staroj Bežaniji posečen je, a prema nepotvrđenim informacijama lokalnog stanovništva u toku je izmena građevinske dozvole za objekat koji godinama stoji nezavršen na obližnjoj parceli.
Prema rečima meštana, šuma je stara više od 80 godina i nekada je bila pod zaštitom.
Stanovnik tog naselja Sergej Nikolić kaže za „Vreme“ da se sve odigralo za samo nekoliko dana, krajem jula.
„Uništena je površina od oko hektar zemljišta, što nije mala materijalna, ni ekološka šteta. Karakteristično za ceo ovaj proces sečenja šume je bilo što su se bageri pojavili preko noći i za samo nekoliko dana posekli sve. Bageri su radili punom parom i za dan, dva je nestala cela šuma“, kaže Nikolić.
Prema njegovim rečima, nikakva najava o sečenju šume nije postojala, niti je istaknuta bilo kakva investitorska tabla.
„Niko građane koji žive ovde niti je bilo šta pitao, niti ih je obavestio o bilo čemu“, ukazuje Nikolić.
Iznenađenje za građane Bežanije je utoliko veće, što se ne zna ni ko to radi, ni ko stoji iza toga.
„Ne znamo ko je ovo uradio niti ko je investitor. Zbog toga smo se preko poslanika u lokalnom parlamentu obratili vlastima kako bi saznali o čemu se radi. Još čekamo odgovor, nije nam stigao“, ističe Nikolić.
Kaže da je nakon ovog što je urađeno održan protestni skup stanara ovog naselja 4. avgusta na kome je poručeno da „ne daju svoju Bežaniju“.
Još jedan u nizu urbicida
Na tom protestu potpredsednica Gradskog odbora Demokratske stranke Vesna Petković rekla je da je nepoznati investitor ušao sa bagerom guseničarom i buldožerom na parcele u vlasništvu grada Beograda.
„Taj investitor je raskrčio i isekao deo šume, a potom na tom mestu posekao drveće staro 80 godina. Činjenica je da je ovo još jedan u nizu urbicida u glavnom gradu kome i inače nedostaje zelenila“, rekla je Vesna Petković.
Ona je istakla da Demokratska stranka od aktuelne vlasti zahteva da se preostale javne površine zakonom zaštite, da se legalizuju, da se pretvore u javne zelene površine, urede i predaju građanima na korišćenje.
Miloš Vučković iz udruženja „Naša mesna zajednica“ rekao je okupljenima da su radovi obavljeni očigledno bez dozvole jer nije istaknuta nikakva građevinska tabla o radovima i naglasio kako je potrebno da se svi građani bore za opstanak i zaštitu preostalih zelenih površina da se one ne bi pretvorila i placeve za izgradnju zgrada.
Sagovornik „Vremena“ se nada da će institucije odraditi svoj deo posla, kao i da će se nadležni iz opštine obratiti i objasniti o čemu se ovde radi.
Foto: Fonet / Marko DragoslavićGrađanski bunt na Bežanijskoj kosi
Veliko interesovanje komšija
„Nadamo se da će doći do odgovora nadležnih organa. Ako ne dođe, pravićemo dalje planove o sledećim protestima. Sada je neka vrsta zatišja. Nema ni table, ali nema ni bagera. Ništa se novo ne dešava“, objašnjava Nikolić.
Ukazuje da je ovo problem svih stanovnika Bežanijske kose i da vlada veliko interesovanje.
„Komšije žele da saznaju o čemu se radi. Zaustavljaju me non stop na ulici sa pitanjima o ovoj parceli. Pitaju šta dalje i primećuje se da su veoma nezadovoljni zbog seče tolike zelene površine koja je nekada služila mnogima kao mesto gde su mogli da nađu spas od velikih vrućina ili gde mogu da se prošetaju“, zaključuje Nikolić.
Podseća da se zeleni prostor novobeogradske opštine nepovratno uništava, da nestaju parkovi i šume a da niko ne odgovara za to.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka
Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju
Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona
Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!