Na Bežanijskoj kosi jednog dana su se bez ikakvog upozorenja pojavili bageri nepoznatog investitora i brzinski sravnili sa zemljom jedan hektar zelene površine. Građani protestuju i traže objašnjenje od nadležnih. Odgovor vlasti je kao i mnogo puta do sada - izostao
Deo šumovite površine između Dubočke i Ulice Aleksandra Borodina na Staroj Bežaniji posečen je, a prema nepotvrđenim informacijama lokalnog stanovništva u toku je izmena građevinske dozvole za objekat koji godinama stoji nezavršen na obližnjoj parceli.
Prema rečima meštana, šuma je stara više od 80 godina i nekada je bila pod zaštitom.
Stanovnik tog naselja Sergej Nikolić kaže za „Vreme“ da se sve odigralo za samo nekoliko dana, krajem jula.
„Uništena je površina od oko hektar zemljišta, što nije mala materijalna, ni ekološka šteta. Karakteristično za ceo ovaj proces sečenja šume je bilo što su se bageri pojavili preko noći i za samo nekoliko dana posekli sve. Bageri su radili punom parom i za dan, dva je nestala cela šuma“, kaže Nikolić.
Prema njegovim rečima, nikakva najava o sečenju šume nije postojala, niti je istaknuta bilo kakva investitorska tabla.
„Niko građane koji žive ovde niti je bilo šta pitao, niti ih je obavestio o bilo čemu“, ukazuje Nikolić.
Iznenađenje za građane Bežanije je utoliko veće, što se ne zna ni ko to radi, ni ko stoji iza toga.
„Ne znamo ko je ovo uradio niti ko je investitor. Zbog toga smo se preko poslanika u lokalnom parlamentu obratili vlastima kako bi saznali o čemu se radi. Još čekamo odgovor, nije nam stigao“, ističe Nikolić.
Kaže da je nakon ovog što je urađeno održan protestni skup stanara ovog naselja 4. avgusta na kome je poručeno da „ne daju svoju Bežaniju“.
Još jedan u nizu urbicida
Na tom protestu potpredsednica Gradskog odbora Demokratske stranke Vesna Petković rekla je da je nepoznati investitor ušao sa bagerom guseničarom i buldožerom na parcele u vlasništvu grada Beograda.
„Taj investitor je raskrčio i isekao deo šume, a potom na tom mestu posekao drveće staro 80 godina. Činjenica je da je ovo još jedan u nizu urbicida u glavnom gradu kome i inače nedostaje zelenila“, rekla je Vesna Petković.
Ona je istakla da Demokratska stranka od aktuelne vlasti zahteva da se preostale javne površine zakonom zaštite, da se legalizuju, da se pretvore u javne zelene površine, urede i predaju građanima na korišćenje.
Miloš Vučković iz udruženja „Naša mesna zajednica“ rekao je okupljenima da su radovi obavljeni očigledno bez dozvole jer nije istaknuta nikakva građevinska tabla o radovima i naglasio kako je potrebno da se svi građani bore za opstanak i zaštitu preostalih zelenih površina da se one ne bi pretvorila i placeve za izgradnju zgrada.
Sagovornik „Vremena“ se nada da će institucije odraditi svoj deo posla, kao i da će se nadležni iz opštine obratiti i objasniti o čemu se ovde radi.
Foto: Fonet / Marko DragoslavićGrađanski bunt na Bežanijskoj kosi
Veliko interesovanje komšija
„Nadamo se da će doći do odgovora nadležnih organa. Ako ne dođe, pravićemo dalje planove o sledećim protestima. Sada je neka vrsta zatišja. Nema ni table, ali nema ni bagera. Ništa se novo ne dešava“, objašnjava Nikolić.
Ukazuje da je ovo problem svih stanovnika Bežanijske kose i da vlada veliko interesovanje.
„Komšije žele da saznaju o čemu se radi. Zaustavljaju me non stop na ulici sa pitanjima o ovoj parceli. Pitaju šta dalje i primećuje se da su veoma nezadovoljni zbog seče tolike zelene površine koja je nekada služila mnogima kao mesto gde su mogli da nađu spas od velikih vrućina ili gde mogu da se prošetaju“, zaključuje Nikolić.
Podseća da se zeleni prostor novobeogradske opštine nepovratno uništava, da nestaju parkovi i šume a da niko ne odgovara za to.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo prosvete donelo je odluku da se završni ispit osnovne škole koji polažu učenici osmog razreda na kraju osnovnog obrazovanja pomeri za nedelju dana. Biće održan u ponedeljak, utorak i sredu - 23, 24. i 25. juna 2025. godine
Prošlo je više od šest meseci od pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, fakulteti su blokirani duže od pet meseci, zahtevi studenata nisu ispunjeni, a na red je došao i naredni - raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Postavlja se pitanje - zašto baš sada
O vandrednim izborima u Srbiji koje trenutno zahtevaju studenti, pišu i strani mediji, navodeći da su oni „rezultat višemesečnih demonstracija protiv korupcije koje su uzdrmale čvrstu kontrolu koju populistički predsednik Aleksandar Vučić ima nad vlašću u ovoj balkanskoj zemlji“
Univerzitet poziva na dijalog sa studentima, kako bi se ispunili njihovi zahtevi i stvorili uslovi za nastavak školske godine, čiji je regularan završetak ozbiljno ugrožen
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!