

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Među devet pojedinaca i tri subjekta na koje se odnose sankcije su zvaničnici talibanske vlade u Avganistanu, ruski oficiri, zvaničnici iz Južnog Sudana, Burme, Irana i Sirije. Sve države osim Srbije su podržale odluku
Savet EU doneo je 7. marta odluku protiv osoba koje su kršile prava žena u svetu, ali se Srbija sa njom nije usaglasila.
Odluka se odnosi na devet pojedinaca i tri subjekta zbog njihove uloge u teškim kršenjima i zloupotrebi ljudskih prava, posebno zbog seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
Među sankcionisanima su zvaničnici talibanske vlade u Avganistanu, ruski oficiri, zvaničnici iz Južnog Sudana, Burme, Irana i Sirije, prenosi RSE.
Na listi sankcionisanih se nalaze dva vršioca dužnosti talibanskih ministara, za koje se smatra da stoje iza uredbi kojima se ženama zabranjuje visoko obrazovanje i rodno segregirane prakse u javnim prostorima.
Sankcionisani su i službenici Moskovske policijske stanice odgovorni za proizvoljna hapšenja i pritvaranja, kao i za mučenje i druga okrutna, nehumana i ponižavajuća postupanja u kontekstu cenzure i ugnjetavanja ruskih vlasti. Lista će ciljati i visokorangirane pripadnike ruskih oružanih snaga, čije su jedinice sistematski učestvovale u aktima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u Ukrajini u martu/aprilu 2022. godine.
Među sankcionisanim licima su i vladini zvaničnici koji komanduju južnosudanskim milicijama, odgovornim za široko rasprostranjenu i sistematsku upotrebu seksualnog i rodno zasnovanog nasilja kao ratne taktike u zemlji, a na listi je i i zamenik ministra unutrašnjih poslova u Burmi.
Među sankcionisanim subjektima su zatvor Karćak u Iranu, Sirijska republikanska garda i Kancelarija šefa za poslove vojne bezbednosti u Burmi, zbog njihove uloge u ozbiljnim seksualnim i rodno zasnovanim kršenjima ljudskih prava.
Sa tom odlukom EU, usaglasile su se sve ostale zemlje Zapadnog Balkana: Severna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina, ostale zemlje kandidati za punopravno članstvo, poput Ukrajine i Moldavije, kao i članice evropskog ekonomskog prostora Island, Lihtenštajn i Norveška.
S.Ć./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve