img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Rušenje kulturnog dobra u Bukovičkoj banji: Ima pravnih osnova za krivičnu prijavu

12. октобар 2022, 17:31 Sonja Ćirić
Foto: Fonet
Ovo je samo rekonstrukcija a ne rušenje: Bukovička banja ovih dana
Copied

Nakon inicijative Slađane Milovanović i Ane Đorđević Ministarstvo za životnu sredinu naložilo je investitoru hotela u Bukovičkom parku u Aranđelovcu da izradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. Otkriveno je niz pravnih nepravilnosti

U Bukovičkoj banji su srušeni parno kupatilo i bazen, simboli Aranđelovca, kako bi se napravilo mesto za višespratni hotel sa bazenom.

Opština Aranđelovac i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac kažu da je sve po zakonu, odnosno, da se radi o pripremnim radovima za rekonstrukciju hotela „Šumadija“ u čijem sklopu je parno kupatilo zaštićeno zakonom,  da  investitor Privredno društvo „Bukovička banja Stublina“ obavlja tu rekonstrukciju u skladu sa merama zaštite koje je izdao Zavod, da za to ima i sva ostala potrebna dokumenta i zato da nije bilo razloga da ne dobije Građevinsku dozvolu.

Međutim, nije baš tako. Građevinska dozvola je izdata bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, iako u članu 59 Pravilnika o sadržini tehničke dokumentacije piše da Studija mora da se priloži uz građevinsku dozvolu. Takođe, Studija nije priložena ni uz prijavu radova u skladu sa članom 18 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu.

Vrlo je moguće da ovaj previd ne bi bio ni primećen,  da arhitekta Slađana Milovanović, koja sa akademskom slikarkom Anom Đorđević godinama ukazuje na uništavanje kulturnih dobara u Aranđelovcu, nije zbog učinjene greške uputila žalbu Opštini i Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Opština joj nije odgovorila, ali Ministarstvo jeste, te je investitor na zahtev Ministarstva, izradio Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu i u ponedeljak je bila predaja primedbi i komentara na elaborat Studije.

Zakoni ne obavezuju

Slađana Milovanović i Ana Đorđević podnele su zahtev za razmatranje 11 primedbi na tekst Studije, a Jasna Marićević, diplomirani inženjer arhitekture, imala je 20 primedbi. Da li će njihovi zahtevi, ili barem neki od njih, biti uvaženi i da li će zaustaviti rušenje i gradnju višespratnog hotela sa bazenom?

„Neće, zato što živimo u sredini u kojoj zakoni nisu obaveza“, kaže za portal „Vremena“ Slađana Milovanović.

„Ali mi nećemo odustati, zato što se radi o krivičnoj odgovornosti. Sledeći korak je Upravni sud, imamo pravi osnov za krivičnu prijavu, pa će neko odgovarati za gradnju u Bukovičkom parku“, dodaje Milovanović.

Naime, Zavod za zaštitu prirode izradio je 2010. godine studiju na osnovu koje je Bukovički park proglašen prirodnim dobrom. Slađana Milovanović kaže da u toj studiji piše da bi podizanje novih objekata u Bukovičkom parku izazvalo negativne posledice po životnu sredinu, i da zato nikakva gradnja nije dozvoljena.

Ovo mišljenje Zavoda za zaštitu prirode je očigledno zanemareno, jer će u Bukovičkom parku, a prema saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevca, biti izgrađen novi bazen i spa-centar u planiranom novom hotelskom objektu, „sa modernim, svedenim strukturnim elementima, modernih formi”.

Navedeno odudaranja od stava Zavoda za zaštitu prirode, kao i činjenica da su Građevinska dozvola i Potvrda o prijavi radova izdate bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, pravni su osnov zbog kog Slađana Milovanović i Ana Đorđević traže zaustavljanje gradnju hotela, i na osnovu kog je moguće podneti krivičnu prijavu protiv nadležnih organa i institucija.

Osim ovih nepravilnosti, u njihovim primedbama je navedeno i da se „Studija mora da se dostavi na saglasnost Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture“, predočava se da u Studiji uopšte nije navedena činjenica da je „kompleks Bukovičke banje proglašen za prostorno kulturno-istorijsku celinu u Aranđelovcu i da je upisan u centralni registar nepokretnih kulturnih dobara“, nabrojano je na skoro tri strane šta sve ne sme da se radi u vezi građevinskih radova u Bukovičkom parku, i dokumentovano je niz netačnosti u vezi zaštite objekata i prostora gde je predviđena gradnja novog hotela.

Zahtev Ministarstva za životnu sredinu ivestitoru da uradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu nije zaustavio pripremne radove na „rekonstrukciji“, kako se zvanično naziva rušenje kulturnog spomenika.

„Investitor ima dozvolu za rušenje, i ne mora da čeka da se završi Studija o proceni“, objašnjava Milovanović.

U Aranđelovcu je, znači, sve po zakonu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aranđelovac hotel šumadija zavod za taštitu prirode aranđelovac bukovička banja stublina rušenje u Bukovičkoj Banji Aranđelovac firma Stubline parno kupatilo i Arkade u Bukovičkoj banji Bukovička banja parno kupatilo aranđelovac bespravna gradnja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure