Foto: Wikipedia/Mister NoNajnoviji protest će organizovati roditelji učenika Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu ispred Srpskog narodnog pozorišta
Od planiranih 11 odeljenja u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, u prvom upisnom roku popunjena su samo dva, tvrde roditelji učenika koji ocenjuju da je škola ušla u ozbiljnu krizu
„Jovina gimnazija ne da više nije najpoželjnija gimnazija u Novom Sadu, nego je poslednja na listi želja osnovaca, a škola će od 11 planiranih odeljenja ove godine samo dva odeljenja kompletno popuniti. Ovaj debakl je danas i potvrđen, kroz zvanično objavljene rezultate raspodela učenika po srednjim školama“, navodi se u saopštenju.
Prazna odeljenja
Kako su naveli, za upis na prirodno-matematički smer ove godine bilo je potrebno svega 90,5 poena, što je najniži prag među novosadskim gimnazijama. Podsećaju, da je prošle godine za isti smer u Jovinoj bilo neophodno 97,3 poena.
Dodali su da je za informatički smer bilo planirano da se upišu tri odeljenja od po 20 učenika, ali da je taj smer odabralo samo 14 učenika, te će dva odeljenja ovog smera biti ugašena.
Roditelji su naveli da su konkursom bila predviđena dva odeljena specijalnog matematičkog smera po 20 učenika, ali je taj smer na listi želja odabralo samo 28 učenika.
„Za smer biologija – hemija je pre samo dve godine čak 90 učenika bilo zainteresovano, a sada je u to odeljenje raspoređeno svega 12 učenika, odnosno osam mesta je ostalo nepopunjeno“, piše u saopštenju.
Odeljenje sa posebnim sposobnostima za fiziku upisalo je osam učenika, iako je i ovo odeljenje trebalo da ima 20 učenika, navode roditelji.
„Za upis u bilingvalna odeljenja je situacija slična – po konkursu je planiran upis po 14 učenika za svako, ali se za rusko prijavilo samo sedam, za nemačko osam, a za francusko svega četiri učenika. Čak i za englesko bilingvalno, gde je do sada uvek bila višestruko veća konkurencija u odnosu na broj mesta, upisaće se sada tek 13 učenika“, piše u saopštenju.
Roditelji ističu da su preostale tri novosadske gimnazije popunile sva konkursom predviđena mesta.
Foto: Printscreen/N1Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković kleči ispred vrata te škole
Za stanje u školi krive vlast i direktora
„Više od godinu dana smo upozoravali na ovaj crni scenario, obilazili sve institucije po više puta, uz stalne apele da smene direktora Radivoja P. Stojkovića i tako sačuvaju najstariju novosadsku gimnaziju. I pored mnogobrojnih nezakonitih postupanja direktora, koje su roditelji svim institucijama dokumentovali, vlast je odlučila da iz čisto političkih razloga sačuva Radivoja P. Stojkovića na poziciji direktora“, navodi se u saopštenju.
Prema oceni roditelja, za „propast“ Jovine gimnazije kao direktno odgovorne označili su gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, pokrajinskog sekretara za obrazovanje Roberta Otota, ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića, kao i predsednika Srbije Aleksandara Vučića.
Roditelji navode da odgovornost vide i u predsedniku Srpske napredne stranke Milošu Vučeviću, za koga tvrde da je izneo neistinite tvrdnje o tome da je jedna profesorka njegovog sina izvodila u dvorište da oda počast stradalima ispod nadstrešnice.
„Kako učenici i profesori nisu ćutali na tu laž, vlast i Radivoje P. Stojković su nizom odluka, poput raseljavanja u tri škole i otpuštanja velikog broja profesora, odlučili da kazne Jovinu gimnaziju koja se sada nalazi na rubu opstanka“, navode u saopštenju.
Hronično stanje tenzije u Jovinoj
Zbivanja u najpoznatijoj novosadskoj gimnaziji izazvala su veliku pažnju javnosti u prethodnih godinu i po dana od kako su učenici Jovine gimnazije stupili u blokadu škole.
Raseljavanje učenika u tri škole, suspenzija nekoliko nastavnika inicirali su niz protesta roditelja, đaka i građana sa zahtevom da se smeni direktor škole zbog „nezakonitih postupanja direktora škole Radivoja P. Stojkovića i kršenja osnovnih prava učenika i profesora“.
Roditelji su se više puta obraćali republičkim, pokrajinskim i lokalnim institucijama sa zahtevom da se reši situacija u Jovinoj gimnaziji, ali nisu dobili ni jedan odgovor, iako je to kako navode bila njihova zakonsa obaveza.
Prošle nedelje, na poziv viokog zvaničnika delegacije EU u Srbiji Riharda Maša, roditelji su razgovarali o situaciji u toj gimnaziji.
U saopštenju su naveli da su visokog zvaničnika EU informisali o „lišavanju slobode kretanja učenika i profesora od strane Stojkovića, disciplinskim postupcima protiv učenika koje je direktor pokretao bez ikakvih osnova i dokaza, targetiranju maloletnih učenica putem sajta škole i medija”, dodali su da su ga obavestili i o novim saslušanjaima učenika, koje je tokom ovog raspusta pokrenuo i obavio direktor u cilju „zastrašivanja svih učenika Gimnazije”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nemački novinar Mihael Martens je usred Beograda pitao Zelenskog kako da Evropa pomogne da se „ubije više Rusa“, to jest „ruskih vojnika“. Od toga je ispao omanji skandal. Martens sada za „Vreme“ kaže gde je pogrešio, a gde misli da nije
Na gašenju požara u Deliblatskoj peščari angažovan je optimalan broj ljudstva, a ima i četiri helikoptera, rekao je Luka Čaušić pomoćnik ministra Ministarstva unutrašnjih poslova. Požarom je zahvaćeno oko hiljadu i po i više hektara šume i niskog rastinja
Nedavno je grupa Ratnih vojnih veterana osnovala partiju i najavila da izlazi na izbore. Oni koji sebe nazivaju „pravim veteranima“ ograđuju se od njih
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.