Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izvešće premijera Mađarske Vikotora Obana na burek kod Mićka, pa na vino - da razgovaraju o prodaji NIS-a. Da li je mađarski MOL uopšte dobar kupac ruskog udela u Naftnoj industriji?
Prijatelji su tu da dele – uz prigodan mezetluk. Ovako bi se ukratko mogle opisati srdačne izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana. I to ne bi bilo neprimereno, da Srbiji ne gori pod noktima.
Jer, dva kompanjona će uz burek i vince razgovarati o budućnosti srpskog energetskog sektora, smatrao je Vučić potrebnim da podeli sa svojim narodom. Tome je prethodila izjava Orbanovog šefa kabineta, koju je preneo Rojters, da bi mađarska kompanija MOL mogla da kupi ruski udeo u NIS-u, te da su razgovori o tome u toku. Na to je Vučić rekao da će on lično sa Orbanom razgovarati o američkim sankcijama NIS-u.
„Naravno, mi ćemo tek sada krenuti u razgovore. Prvo, Viktora vodim u pekaru, u burekdžinicu Kod Mićka, a onda idemo u vinariju gde ćemo duže da razgovaramo o svim važnim temama. Za nas je najvažnija tema, kao što znate, sankcije NIS-u. Tražili smo, molili, juče je (mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter) Sijarto razgovarao sa našim drugim zvaničnicima, danas ću ja sa Viktorom da vidim kako da obezbedimo potpuno energetsku sigurnost za građane Srbije“, saopštio je Vučić novinarima u Subotici.
Naglasio je da mađarski narod uvek može da računa na podršku Srbije. Zahvalio se predsednik srpske države Orbanu što imaju tako divan odnos, a ovaj je odgovorio prigodno – „ono što imamo, podelićemo sa vama“.
„Mađarska i Srbija imaju svakodnevne kontakte i hvala na podršci koju dobijamo od predsednika Vučića i Srbije. I, naravno, za uzvrat, vi možete uvek računati na pomoć Mađarske u ovim veoma složenim vremenima“, rekao je Orban.
Činjenica je da Orban, za razliku od Vučića, ima veoma dobre odnose sa predsednikom SAD Donaldom Trampom, pa američke sankcije ne ugrožavaju mađarske energetske interese.
Sa ekonomskog stanovišta, kada ne bi postojalo spoljne politike, NIS je kompanija koju bi mnogi poželeli.
„NIS je firma koja je prošla već dva velika investiciona ciklusa, rafinerija je u dobrom stanju, pa bi firmi poput mađarskog MOL-a ona bila jako zgodna za rad. Oni već imaju rafineriju u Rijeci, ovo je njima prirodno tržište“, rekao je ranije za „Vreme“ Goran Radosavljević, direktor Instituta FEFA. „Ne treba se zavaravati da velike igrače, poput Šela, NIS interesuje. Oni ne znaju ni gde se mi nalazimo, a njihove benzinske stanice u Srbiji su samo franšize.“
Mol Grupa je vodeća energetska mađarska kompanija koja vredi oko 7,5 milijardi dolara, pa je tako treća najvrednija u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Preuzimanje vlasništva NIS-a ne bi bila novina za MOL, jer je prethodno preuzeo upravljanje državnim naftnim kompanijama u Hrvatskoj (INA) i Slovačkoj (Slovnaft).
Saradnja Hrvata i Mađara nije se, međutim, baš najbolje pokazala.
Posle prodaje INA-e 2016. godine, u Hrvatskoj je bilo kritika pošto su mnogi stručnjaci ocenili da je posao ugovoren po višestruko nižoj ceni od realne, a premijer Andrej Plenković je naširoko najavljivao da će INA biti vraćena u hrvatsko vlasništvo, ali to se nije dogodilo. Zatvorena je i rafinerija nafte u Sisku, nekada glavni pogon za proizvodnju derivata u Hrvatskoj.
U jednoj arbitraži u maju 2025. pred Okružnim sudom u Vašingtonu, MOL je pobedio državu Hrvatsku i tako se neslavno zaokružio dugotrajni okršaj između ovih partnera. Mađari su tužili susede zbog navodnih hrvatskih neizvršenih obaveza u poslovanju s gasom. Pritom ostaje otvorena i mogućnost sudskih procesa u još nekim sličnim predmetima.
Stoga će MOL-u, inače u većinskom vlasniku države Mađarske, Hrvatska morati da plati 184 miliona dolara odštete.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim Aleksandra Vučića na svaki način pokušava da onemogući rad Tužilaštvu za organizovani kriminal, jer tragovi u slučaju pada nadstrešnice i Generalštava vode do vrha vlasti. Spremne su nove zakonske regulative da se stavi pod kontrolu
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” Milenko Jovanov izjavio je da bi Pokret slobodnih građana (PSG) trebalo zabraniti kao terorističku organizaciju
Medicinski fakultet u Beogradu trebalo je da bira novog dekana, ali na Savetu nije postojao kvorum. Predstavnici vlasti i studentskog parlamenta napustili su sednicu pošto su im smetale TV kamere
Nakon tri meseca kućnog pritvora, sud je Radivoju Jovoviću odredio dodatne i strože mere, uključujući zabranu korišćenja telefona i interneta. Pokret slobodnih građana ocenjuje da se vlast „plaši njegovog glasa“.
Prvi Hrvat koji je obišao svaku državu sveta poslednjih dana je meti osuda za uznemiravanje anakonde i mravojeda u Venecueli. Iako Svetski fond za zaštitu prirode otkazuje saradnju sa njim, Kristijan Iličić tvrdi da nema čega da se stidi
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!