img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prisluškivanje aktivista

Traži se ostavka špijuna Orlića

17. decembar 2024, 13:01 M.J.
Vladimir Orlić Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Vladimir Orlić
Copied

Izveštaj organizacije Amnesti internešnal o špijunaži srpskih aktivista, novinara i političara izazvao je burne reakcije. Opozicija ovaj čin vidi kao zloupotrebu institucija i traži ostavku direktora BIA. Za to vreme, MUP i BIA tvrde da je sve to po zakonu

Političare, novinare i aktiviste u Srbiji, kako pokazuje izveštaj međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnal, vlast prisluškuje preko telefona i IP adresa, a uz pomoć, kako je navedeno, policije i Bezbednosno-informativne agencije.

Stavljanje telefona na režim rada u avionu i spekulacije da „neko sve sluša”, nisu bili nepotrebna paranoja.

Srpske službe su navodno instalirale špijunski softver u telefone barem 13 novinara i aktivista, tvrde Amnesti internešnal i BIRN.

U dva slučaja softver, koji potiče od izraelske kompanije Selebrit (Cellebrite), korišćen je da se telefonu „otključaju“ pre nego što su zaraženi špijunskim virusom, navodi se u izveštaju.

Prema Amnestiju, srpski špijunski softver nazvan NoviSpy je pravio skrinšotove (snimke ekrana) telefona, kopirao kontakte i ubacivao ih na server pod kontrolom vlasti.

PSG traži ostavku Orlića

Pokret slobodnih građana(PSG) u svom saopštenju naveo je da se radi o potpuno nezakonitoj zloupotrebi tehnlolgija, a zatražio je i ostavku direktora BIA Vladimira Orlića.

„Pokret slobodnih građana (PSG) zahteva hitnu ostavku direktora BIA Vladimira Orlića i suspenziju svih uključenih u nezakonitu zloupotrebu digitalnih tehnologija, upotrebljenih za praćenje građana koji su privođeni na protestima u Srbiji“, saopšteno je danas.

PSG navodi da su „skandalozne informacije koje je otkrio Amnesti internešenel, da su program za praćenje „Cellebrite“ koji je doniralo Ministarstvo spoljnih poslova Norveške, a koji je trebalo da se koristi u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i program „NoviSpy“ – pronađeni na telefonima Ivana Bjelića, Nikole Ristića, Slaviše Milanova i drugih aktivista“.

„Pozivamo i donatora, Vladu Norveške, da insistira da ovaj slučaj bude razrešen, a svi koji su zloupotrebili poverenje osuđeni“, naveo je PSG u saopštenju.

„Zloupotreba institucija i civilizacijski poraz”

Portparol pokreta Kreni-Promeni Nikola Stanković ocenio je za N1 , povodom navoda o prisluškivanju aktivista od strane polcije i Bezbednosno informativne agencije (BIA) da se radi o zloupotrebi institucija.

Taj pokret je. kako je preneo, pozvao na hitnu istragu i uspostavljanje mehanizama koji će , kako je naveo, „sprečiti da institucije budu zloupotrebljene u svrhe kontrole i pritiska nad građanima“.

Kako je danas saopštio BIRN, u proteklih godinu dana, NoviSpy softver je instaliran na četiri telefona aktivista, dok su zabeleženi tragovi neuspešnih pokušaja na još desetak uređaja.

U reakciji na izveštaj BIRN-a, Stanković je izjavio je da je reč o „civilizacijskom porazu“ i direktnom priznanju neuspeha države da izgradi poverenje sa svojim građanima, preneo je taj pokret.

Brana demokratskoj javnosti

Srbija se našla u digitalnom zatvoru, jer „ima autokratsku vlast koja ne dozvoljava da se uspostavi bilo kakva demokratska javnost“, ocenjuje za DW navode iz ovog izveštaja Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).

„Mi smo sada svedoci da je država potčinjena jednoj političkoj partiji, a mehanizam za to je gajenje kulta ličnosti Aleksandra Vučića. Cilj toga jeste da novinari i civilni sektor odustanu od onoga što rade. Ali, tu bi trebalo skrenuti pažnju da, pored BIA, to radi i Narodna banka Srbije, koja od poslovnih banaka uzima podatke o finansijskim transakcijama novinara i nevladinih organizacija i to dostavlja određenim ljudima u vlasti“, ističe Gavrilović.

Demokratija u senci interesa

Činjenica da je Norveška donator softvera koji se upotrebljava u nedemokratske svrhe otvorila je i pitanje odnosa demokratskih zemalja prema srpskom režimu ili – zašto demokratske zemlje žmure na očita kršenja ljudskih prava u Srbiji?

Evropa se u poslednjih desetak godina promenila, smatra Nedim Sejdinović, i „sada su nekako postali mnogo značajniji neki lukrativni interesi, a neke vrednosti koje ona zastupa otišle su u drugi plan. Sve se to reflektuje i na Srbiju, i nekako su demokratija, ljudska prava i slobodni izbori postali manje bitni“.

Zaista bi trebalo biti dovoljno neinformisan pa jednoj autokratiji dati takav instrument, kaže Zoran Gavrilović.

„Mislim da ljudi iz pojedinih ambasada žmure na situaciju u Srbiji i da ovde završavaju neke projekte svojih razvojnih agencija, a za to vreme uništavaju seme demokratije u Srbiji“, zaključuje Gavrilović.

Špijunaža- naučna fantastika

Ministar policije Ivica Dačić je, upitan da izveštaj prokomentariše, odgovorio poprilično nonšalantno i objasnio da u vreme modernih tehnologija, većina ljudi „ni ne zna o čemu se ovde radi”.

Priču o špijunaži okarakterisao je kao još jedan pritisak na Srbiju, te da ovakve optužbe mogu biti usmerene protiv policije bilo koje zemlje u svetu.

“U pitanju su forenzički alati koji služe isključivo za to. Oni ovde hoće da kažu da, dok se to radi, u telefon se stavi drugi program koji bi omogućio da se te osobe prate. To već spada u domen naučne fantastike, odnosno nečega što se može okarakterisati kao napad na bezbednosnu praksu koja postoji u našoj zemlji, za koju još niko nikad nije tvrdio da je baš toliko tehnološki napredna “, rekao je Dačić.

MUP i BIA: Sve radimo po zakonu

Malo nakon što je istraživanje objavljeno, Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo saopštenje u kome negira tvrdnje iz izveštaja.

„U vezi sa izveštajem Amnesty International koji se odnosi na korišćenje forenzičkog alata, Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se u okviru Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku, Uprave za tehniku, MUP Republike Srbije forenzički alat koristi isključivo u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku Republike Srbije”, saopštili su.

„Trivijalni sadržaj „izveštaja“ Amnesti internešenela ukazuje na svrhu te organizacije, koja se ogleda u radu za interese pojedinih agencija i grupa za pritisak“, saopštila je Bezbednosno-informativna agencija (BIA.)

U saopštenju, objavljenom na sajtu BIA, navodi se da ta agencija „radi isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije“.

„Stoga nismo u stanju čak ni da komentarišemo besmislene navode iz njihovog teksta, kao što i inače ne komentarišemo slične sadržaje “navela je BIA na sajtu.

Izvor:Deutsche welle na srpskom

Tagovi:

Špijunaža Amnesty internacional BIA Vladimir Orlić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Vučić

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Napadač iz Kosjerića među pomilovanima, ali – delimično

Među pomilovanima je čovek koji je u aprilu u kabinetu predsednika opštine Kosjerić napao građanina koji je došao da pita za ulicu. Pomilovanje se odnosi samo na jedno od dva dela, a oštećeni najavljuje ustavnu žalbu.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure