
Protesti u Srbiji
Novosađani poručuju: „Kukavice, raspiši izbore“
U Novom Sadu se održava još jedan protest na kome okupljeni, između ostalog, traže raspisivanje izbora
Estonija i Letonija saopštile su četvrtak da će prekinuti svoje učešće u saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom u okviru inicijative “16+1”. Razlog je odbijanje Kine da osudi rusku agresiju na Ukrajinu
Zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, dve države članice Evropske unije, Estonija i Letonija, odlučile su da napuste inicijativu o saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom “16+1”.
Radi se o platformi multilateralne saradnje koja je nastala još 2011. godine tokom trgovinskog foruma u Budimpešti. Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje saradnje država ovog dela Evrope sa Kinom u oblastima trgovine i investicija, poljoprivrede, tehnologija, obrazovanja i kulture. U praksi, kineske firme i banke su učestvovale u izgradnji i rekonstrukciji železničkih pruga, mostova i drugim infrastrukturnim projektima. I Srbija je deo ove inicijative.
Ministarstva spoljnih poslova Letonije i Estonije u sličnom tonu saopštila izlazak iz ove inicijatove, zu napomenu da će nastaviti da teže “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, saradnji EU i Pekinga na osnovu obostrane koristi, poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnim pravilima.”
Ove dve države jedine su, za sada, koje su najavile da će inicijativu napustiti zbog pozicije Kine prema Rusiji. U junu je kineski predsednik Si Đinping tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom poručio da će njegova zemlja nastaviti da podržava akcije Moskve kada je u pitanju bezbednost Rusije. Dodao je da njihovi bilateralni odnosi „nemaju granice”.
Inicijativa “16+1” deo je kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, savremene verzije “Puta svile”. Iako postoji već više od deset godina na ovaj oblik neformalnog udruživanja mnogi zapadnoevropski kreatori politika i analitičari zabrinuto gledaju zbog „mnogih potencijalnih rizika“. Veruju da je glavni cilj Pekinga da uključi ovaj region u deo “dugoročne strategije za potkopavanje EU”.
Kineski zvaničnici ranije su ovu saradnju posmatrali kao efikasan način tržišnog otvaranja ka zapadnoj Evropi. To je razlog zašto je za Kinu ovaj projekat bio od posebne važnosti. Sumnje da Kina na ovaj način deli Evropu, zvanični Peking godinama je odbacivao.
S.P./FoNet/ Euractiv
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U Novom Sadu se održava još jedan protest na kome okupljeni, između ostalog, traže raspisivanje izbora
U požarima na teritoriji Kuršumlije izgorelo je 36 kuća, 89 pomoćnih objekata, više od 300 hektara zemljišta, poljoprivredna mehanizacija i 89 pčelinjih zajednica. Vanredna situacija traje već desetak dana, a komisije na terenu i dalje procenjuju razmere katastrofe
Više od 40 profesora Pravnog fakulteta podnelo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijava protiv nepoznatih pripadnika Žandarmerije zbog sumnje da su 3. jula, nešto posle ponoći, upotrebom prekomerne sile prekršili više zakona prilikom intervencije ispred i u prostoru Pravnog fakulteta u Beogradu
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv tri odgovorna lica Doma za smeštaj starih i odraslih lica „Ivanović“ u Barajevu u kome je u požara u januaru 2025. stradalo 11 osoba
Starović je ocenio da je „najnoviji oblik antisemitizma koji dolazi sa levice evidentiran u Sjedinjenim Američkim Državama uvezen i u Srbiju, gde se može uočiti kroz studentske i plenumske pokrete“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve