

Partijska nameštenja
Naprednjački v.d. je spreman na sve
U Srbiji nameštenja nisu više naprosto partijski plen nego se imenuju večiti „vršioci dužnosti“, piše „Vreme“ u novom broju. A v.d. onda svim silama čuva fotelju




Estonija i Letonija saopštile su četvrtak da će prekinuti svoje učešće u saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom u okviru inicijative “16+1”. Razlog je odbijanje Kine da osudi rusku agresiju na Ukrajinu
Zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, dve države članice Evropske unije, Estonija i Letonija, odlučile su da napuste inicijativu o saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom “16+1”.
Radi se o platformi multilateralne saradnje koja je nastala još 2011. godine tokom trgovinskog foruma u Budimpešti. Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje saradnje država ovog dela Evrope sa Kinom u oblastima trgovine i investicija, poljoprivrede, tehnologija, obrazovanja i kulture. U praksi, kineske firme i banke su učestvovale u izgradnji i rekonstrukciji železničkih pruga, mostova i drugim infrastrukturnim projektima. I Srbija je deo ove inicijative.
Ministarstva spoljnih poslova Letonije i Estonije u sličnom tonu saopštila izlazak iz ove inicijatove, zu napomenu da će nastaviti da teže “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, saradnji EU i Pekinga na osnovu obostrane koristi, poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnim pravilima.”
Ove dve države jedine su, za sada, koje su najavile da će inicijativu napustiti zbog pozicije Kine prema Rusiji. U junu je kineski predsednik Si Đinping tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom poručio da će njegova zemlja nastaviti da podržava akcije Moskve kada je u pitanju bezbednost Rusije. Dodao je da njihovi bilateralni odnosi „nemaju granice”.
Inicijativa “16+1” deo je kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, savremene verzije “Puta svile”. Iako postoji već više od deset godina na ovaj oblik neformalnog udruživanja mnogi zapadnoevropski kreatori politika i analitičari zabrinuto gledaju zbog „mnogih potencijalnih rizika“. Veruju da je glavni cilj Pekinga da uključi ovaj region u deo “dugoročne strategije za potkopavanje EU”.
Kineski zvaničnici ranije su ovu saradnju posmatrali kao efikasan način tržišnog otvaranja ka zapadnoj Evropi. To je razlog zašto je za Kinu ovaj projekat bio od posebne važnosti. Sumnje da Kina na ovaj način deli Evropu, zvanični Peking godinama je odbacivao.
S.P./FoNet/ Euractiv
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U Srbiji nameštenja nisu više naprosto partijski plen nego se imenuju večiti „vršioci dužnosti“, piše „Vreme“ u novom broju. A v.d. onda svim silama čuva fotelju


Ko iz opozicije sigurno podržava Studentsku listu, a ko sigurno izlazi u svojoj koloni? O tome se „Vreme“ raspitalo u novom broju


Dok Aleksandar Vučić i Ana Brnabić sipaju drvlje i kamenje po građanima Srbije koji se usude da letuju ili rade u "neprijateljskoj" Hrvatskoj, ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović u Zagrebu ima biznis koji nije prijavila kod kuće sve dok ga novinari nisu otkrili


Dvanaestogodišnji dečak teško je povređen u Mladenovcu, kada je na njega pala metalna konstrukcija autobuskog stajališta. Slične nesreće ranije su se događale i u školskim dvorištima


Pregovori o kupovini ruskog većinskog udela između mađarskog MOL-a i Naftne industrije Srbije ponovo su produženi. Ministarka Handanović potpisala je ugovor u vezi sa potencijalnim upravljanjem NIS-om
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve