img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Prva godina rata u Ukrajini: Čekajući još više još ubojitijeg oružja

24. februar 2023, 08:57 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo/Felipe Dana
Slike razaranja: Buča
Copied

Ruske trupe su 24. februara 2022. napale Ukrajinu. Prvobitni ciljevi Kremlja su se brzo izvitoperili. Naišli su na neočekivani otpor Ukrajinaca. Umesto brze pobede Rusi su bili primorani na iznurujuću frontovsku borbu za svako selo. Počeo je rat vojnim resursima. U čast prve godišnjice “specijalne vojne operacije” iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća

Bahmut, Ugljedar, Kremna. Ko je čuo pre godinu dana za ta mesta? Na prvu godišnjicu rata u Ukrajini u vestima se govori o brutalnim sudarima dve oružane sile (i pride onih koji sebe vole da zovu „muzikantima“, a koji se za novac bore za državu) za ostatke ostataka ova tri gradića.

Pre godinu dana ruski desantnici bili su nadomak Kijeva. Prvi udari povereni su avijaciji, a zatim su gusenice tenkova i borbenih vozila pešadije gazile puteve. Navalili su Rusi istvoremeno kijevskim pravcem (i preko nesrećne nuklearne elektrane Čeronobilj), peko čitavog severoistoka od Černigova do Harkova, Donbasa i na jugu Hersonske oblasti. Bataljoni prikupljani nekoliko meseci u prigraničnim oblastima Rusije i Belorusije prešli su granicu i po preciznoj utvrđenoj dinamici trebalo je da izbiju do tačaka na terenu po planu zadatka tzv. “specijalne vojne operacije” (SVO).

Ukrajinska odbrana se sredila i uzvratila. Umesto brze oružane intervencije počeo je dug rat resursa. Slike Prvog svetskog rata ponovile su se vek i nešto kasnije – blato, zemunice,  statična linija fronta, svakodnevna artiljerijska kanonada. Sredstva ratne tehnike vrlo brzo su se pretvarala u puno izgorelog metalnog smeća razbacanog po ukrajinskoj ravnici.

Ruske rezerve materijala sudarile su se sa trećom stranom rata –  Amerikom i saveznicama iz NATO-a. Združene zemlje visokorazvijenog dela sveta pokrenule su logistički poduhvat ogromnih razmera za naoružavanje i snabdevanje ukrajinske vojske. Dotok sredstva ide i obilno i svakodnevno, a na ukrajinskoj strani je da obezbedi živu silu. Jedan od pristupa u pokušaju da se proceni koliko će rat potrajati je analiza planova NATO-a koji su usredsređeni na narudžbine nove proizvodnje u vojnoj industriji sa rokovima izvršenja ugovora 2024, 2025. i kasnije. Nisu prikriveni planovi da se dugoročno ruska vojska izloži pritisku resursima kojima ruska industrija neće moći da parira.

Pretnja iz Moskve

Iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, u čast prve godišnjice SVO, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća. U 52. nedelji rata saznali smo da Rusija više neće da se pridržava limita iz rusko-američkog dogovovora o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja na ruskom СНВ-III, na engleskom New Start). Ionako Rusija nema ni blizu 800 komada lansera na podmornicama, interkontinentalnih raketa koje se lansiraju iz silosa i mobilnih lansera na velikim točkašima  i strateškim bombarderima, ali poslali su poruku.

Ruski praznik Dan branilaca otadžbine umesto pošiljkama slanine i kobasica na front proslavljen je u Moskvi 22. februara koncertom  i najavom da će se naručiti velike količine interkontinentalnih raketa Sarmat i protivbrodskih krstarećih raketa Cirkon. U osnovni to su sredstva koja  se izrađuju po planu modenizacije i zamene stare tehnike, ali u atmosferi rata otvorena su pretnja. Sarmat od 210 tona koji izleće iz silosa i leti do bilo koje zadate tačke na planeti sa osam megatona u 10 glava zaista je stvarna pretnja.

Poručili su Rusi tako da šta god da se dešava na frontu njihov zadnji potez može da bude i poslednje svetlo za sve. I predložili su izlaz – da Amerikanci obustave slanje naoružanja Ukrajini. Nerealan zahtev.

Jer Amerikanci i ostali ne samo da neće odustati, već su pred godišnjicu rata dostavili ukrajinskoj vojsci nova dalekometna sredstva vođene rakete GLSDB dometa do 150 km. Izvesno je daje plan za budućnost da se Ukrajini pošalje još sredstava visoke preciznosti i vrlo verovatno i višenamenski borbeni avioni i velika količine tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oruđa. Ukrajinska ratna mašina biće nahranjena i očekivani efekti su drastično smanjenje šansi ruske vojske da razviju ofanzivna dejstva.

Kontraverzna tema je da li će se tako stvoriti osnova za ukrajinske ofanzive jer to je razvoj prilika koji bi bio prevelik izazov za zvaničnu Moskvu i došlo bi se do tačke od koje se može reći da je ugrožen ruski nacionalni interes, a to po doktrini predstavlja preduslov za nuklearni udar.

I tako, za neke rat će biti složeni sled političkih igrica i pretnji, a za neke blato i krv. Front će nastaviti da melje živu silu i prebrojaćemo još puno nedelja velikog rata na istoku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

rat u ukrajini strategija naoruđavanje ukrajinske vojske ruske rakete sarmat ruske rakete cirkon Rat u Ukrajini godišnjica rata u Ukrajini godinu dana rata u ukrajini nuklerana pretnja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić

Izbori 2026.

11.oktobar 2026. Bojan Bednar

Vučić najavljuje nasilje i „odbranu izborne volje građana“ od „blokadera“?

Osnove predizborne poruke građanina Vučića su najava odbrane izborne volje, targetiranje političkih protivnika kao pretnje državi i opasna neodređenost - ko će sprovoditi „odbranu“ te izborne volje

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Izbori 2026.

11.oktobar 2026. B. B.

Završni skup Studentske liste 22. oktobra u Beogradu: Da im vidimo leđa

Pozivajući građane na okupljanje, studenti su poručili da je reč o poslednjem skupu pre nego što aktuelnoj vlasti vide leđa

Glasanje

Izbori 2026.

11.oktobar 2026. B. B.

RIK: Za vanredne parlamentarne izbore 6.450.523 birača

Prema popisu iz 2022. ukupan broj stanovnika bio je 6.647.003 bez Kosova i Metohije zbog čega broj birača utvrđen za vanredne parlamentarne izbore 2026. izaziva sumnje kod pojedinih članova RIK-a

Proslava godišnjice osnivanja Srpske napredne stranke

Analiza

11.oktobar 2026. Ivan Milenković

Zašto su esenesovci otelovljenje varvara

Šta su varvari i zašto izbori koji slede nisu tek bitka za promenu vlasti, već borba za izlazak iz sistemskog varvarstva

Predaja potpisa Studentske liste

Izbori 2026.

11.oktobar 2026. B. B.

RIK odbio prigovore Studentske liste, studenti najavili žalbu

Među argumentima RIK-a za odbijanje prigovora Studentske liste bio je i taj da je Ministarstvo spoljnih poslova ovlašćeno da predlaže biračka mesta u inostranstvu, a da je Komisija RIK-a je vezana tim predlogom

Komentar
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1866
Poslednje izdanje

Predizborna kampanja i političko nasilje

Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati se
Intervju: Sara Valentik, Studentska lista

Srbija mora da bude država bez korupcije i mafije

Izbori u Bosni i Hercegovini

Dodikov povratak. Ako je ikuda i odlazio…

Trideset godina kasnije: Studentski protest 1996-1997.

Srbija je ponovo svet

Globalno postrojavanje i prestrojavanje

Svet između dva predatorska hegemona

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure