Rešenjem da već naredne godine uvede državnu maturu, Ministarstvo prosvete napravilo je potpunu pometnju. Kako bi objasnili nadležnim organima da i oni treba da se pitaju za nešto što njih direktno pogađa, učenici beogradskih srednjih škola okupili su se danas na Cvetnom trgu i odatle krenuli do Ministarstva prosvete da uruče peticiju neformalnog Udruženja „I mi se pitamo“ koja broji preko 25.000 potpisa.
Pravila ne mogu da se menjaju usred igre. Zvuči logično. Ali ne i za Minstarstvo prosvete. Ministar Branko Ružić rešen je da pošto-poto već naredne godine uvede polaganje državne mature, a prvi zamorci bi bili učenici koji sada završavaju treći razred srednjih škola, koji, kako kaže Luka Babić, predstavnik neformalnog udruženja „I mi se pitamo“ i đak Treće beogradske gimnazije, do prošle godine pojma nisu imali da se menjaju pravila za upis na fakultet.
Kako je Luka Babić ranije objasnio, Udruženje je osnovano nakon sastanka koji su pre godinu dana imali kao predstavnici svoje škole sa predstavnicima nadležnog Ministarstva. Tada su izneli svoje primedbe, a onda im je rečeno: „Vi se ovde ništa ne pitate.“
IMG-4838I oni se pitaju: Luka Babić i Marko Kolundžija / Foto: A.I.
Sada su našli način da ih čuju, jer, kako kaže Luka, „državna matura bi trebalo da se pravi za nas i zbog nas, a ne protiv nas.“ Peticija protiv ovakve državne mature već ima preko 25.100 potpisa. Verovatno će nakon čitave ove akcije uslediti poziv iz Ministarstva.
Kod mnogih učenika, koji će već na narednim izborima biti punoletni i moći da glasaju, postoji svest o tome da sami mogu i treba da menjaju društvo odnosno da utiču na pitanja koja ih pogađaju i koja se tiču, kaže Luka. Nekima je, naravno, svejedno, a neki samo osećaju bes i zbog toga se priključuju protestima. Kaže i da su naročito u školama na jugu Srbije naišli na veoma dobar odziv.
Nije šija nego vrat
Osnovni zahtev peticije je da se učenicima dostave detalji o državnoj maturi, za šta je zakonski rok istekao još 31. avgusta 2022. godine, pa ni profesori ni učenici i dalje ne znaju kako Ministarstvo sve to zamišlja
IMG-4836Foto: A.I.
Tek prošle nedelje je, kaže Luka za portal „Vremena“, Ministarstvo naložilo fakultetima da javno istaknu svoje uslove za prijemni ispit do 24. marta, koji se ne bi zvao „prijemni ispit“, već „test sklonosti i sposobnosti“, to jest – nije šija, nego vrat. Samim tim je zapravo obesmišljena državna matura po sebi jer, dakle, i pored nje mora da se polaže prijemni, ma kako da se formalno zvao, a ideja je bila da se sve objedini.
Od svih fakulteta samo je, kaže Luka, Pravni fakultet u Beogradu poslušao Ministarstvo i objavio svoje uslove uz navode da to čini „zbog dopisa Ministarstva“.
Strah profesora
Marko Kolundžija iz Šeste beogradske gimnazije priča da je u njegovoj školi do nedavno državna matura bila tabu tema. Bile su mu potrebne, kaže, dozvole i direktora i pedagoga i Učeničkog parlamenta da bi smeo o tome javno da govori u Gimnaziji. U tom natezanju je prošlo tri meseca.
Markov utisak je da se mnogi profesori pribojavaju da ne izgube posao ako učine nešto za šta misle da se Ministarstvu prosvete ne bi svidelo.
Šta stoji u peticiji
Glavne zamerke srednjoškolaca na projekat Državne mature, koje se navode u peticiji, su: loša provera znanja odnosno činjenica da se u jedan test objedinjuju osnovna (za završetak srednje škole) i visoka znanja (za upis na fakultet). Zatim, kako fakulteti smatraju da je ta provera znanja nedovoljna, potencijalno će uvesti dodatne prijemne ispite za koje se, kako je već navedeno, još ne zna kako bi trebalo da izglesaju, iako je to trebalo odavno da bude poznato. U ovakvom, sadašnjem raspletu situacije, završeni srednjoškolci bi polagali četiri, pet ispita za upis.
IMG-4840Foto: A.I.
Inače, u februaru ove godine je održan sastanak predstavnika Ministarstva prosvete sa dekanima beogradskih fakulteta i rečeno je da se dijalog na temu uvođenja državne mature nastavlja. Nezvanično se čulo je došlo do približavanja stavova, odnosno da je Ministarstvo napravilo određene ustupke. Problem je, i dalje, što se sve događa iza zatvorenih vrata.
Što se tiče zamerki srednjoškolaca, one se tiču i toga da bi ispiti za državnu maturu trebalo da se odvijaju u matičnim školama, a ne na fakultetima, pa se postavlja i pitanje i prepisivanja, kontrole, odnosno jednakih uslova za sve. A to je boljka za koju je opasno praviti se da ne postoji.
IMG-4826Foto: A.I.
Takođe, još su nepoznati tehnički detalji, poput toga šta će biti sa onima koji žele da fakultet upišu naknadno. I konačno, svi učenici – prirodnog i društvenog smera gimnazija, kao i stručnih škola – bi trebalo da rade iste testove iz srpskog i matematike, iako nisu radili po istom programu.
A kako bi trebalo
Inače, o državnoj maturi se u Srbiji priča godinama. Projekat Državna matura je finansirala Evropska Unija, kako bi se pomoglo ovdašnjem obrazovanju, sa 3,7 miliona evra. Okončan je, kako stoji na sajtu Ministarstva, 6. januara 2023.
U dnevnom listu „Danas“ prošle godine je objavljen intervju sa nekadašnjim ministrom obrazovanja Slovenije Slavkom Gaberom, koji je govorio o iskustvu te zemlje koja, inače, državnu maturu sprovodi od 1995. godine i kod njih ona zaista i jeste ulaznica za visoko obrazovanje, a dodatni ispiti postoje samo na umetničkim fakultetima. Tada je objasnio da su oni pre skoro 30 godina uspeli da ubede fakultete da imaju poverenja u državnu maturu tako što su na pripremi sistema radili sa najeminentnijim stranim stručnjacima, odnosno iz Oksford centra, ali su na čelo grupa za sve predmete stavili profesore sa slovenačkih univerziteta.
Drugim rečima, strance su konsultovani, ali se rešenja nisu prepisivala. Razgovaralo se sa profesorima i nastavnicima srednjih škola, sa roditeljima i ljudima iz opština. Obrazovanje je bila tema – svakog dana, a imali su, kroz svesnost o važnosti istog, i svesnost o važnosti kontinuiteta. Konačno, i veoma važno – bilo je i političke volje da se na tome ozbiljno radi i ulaže.
Gaber kaže: „Bilo nam je jasno da smo mala zemlja i da, ako nećemo biti relativno jaki u obrazovanju, nemamo šta da tražimo u društvu razvijenih. Nismo imali iluzija da nas u Evropi čekaju kako bi nam pomogli, već nam je bilo jasno da se moramo takmičiti sa drugima“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ u novom broju piše zašto su se, onog momenta kada je u Šapcu teško ranjen Milan Ostojić zvani Sandokan, poznat kao šef „šabačke grupe“, mnogi zapitali ko je to dovoljno jak da udari na prvu postavu naprednjačkih kriminalaca
Ne menjajte poverenje kontrolom – to je, ukratko, poruka iz pisma Bojane Maljević studentima. Ona se povukla sa njihove liste jer smatra da su procedure kontrole kandidata nedemokratske
„Snežana je i sama žrtva etničkog čišćenja, ali mora da bude kristalno jasna da je naša politika mir i stabilnost“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić
„Oni koji su okrenuli leđa evropskim vrednostima ne mogu da očekuju da drugi snose posledice“, kaže generalni sekretar Evropske demokratske partije Sandro Goci
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
„Smatramo da je matura važna, ali se mora mnogo ozbiljnije pristupiti njenoj organizaciji i informisanju. Potrebno je i objaviti materijal za državnu maturu bar nekoliko godina ranije jer, za razliku od male mature, ovde ne postoje priručnici, kao ni zadaci iz prethodnih godina. Tokom diskusije na ovu temu smo zaključili da će verovatan ishod takve mature biti loš i zato želimo da se to popravi i da pomogne, a ne da odmogne pri upisu na željeni fakultet“