img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Privreda Srbije: Neodrživ model rasta

06. децембар 2024, 07:41 B. B.
Foto: FoNet / Dragan Antonić
Ilustracija
Copied

Do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet

Privredni rast u Srbiji generiše tradicionalna privreda, a model sadašnjeg privrednog rasta Srbije je neodrživ, pokazala je analiza „Privredni rast Srbije: determinante i budući izgledi“, autora Pavla Petrovića, Danka Brčerevića i Slobodana Minića.

Za razliku od zemalja centralne i istočne Evrope koje su ušle u klub država sa visokim nivoom dohotka, Srbija je i dalje srednje razvijena, privreda zemlje je i dalje dominantno tradicionalna, a ti sektori zapošljavaju više od polovine radne snage i njihovo učešće u privredi se ne smanjuje.

Poredeći Srbiju sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), autori ukazuju da privreda Srbije od 2019. kontinuirano raste brže od država CIE, ali da produktivnost rada raste sporije nego u tim zemljama.

Po oceni autora, to govori da do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet.

„Radna snaga postaje sve skuplja“

Autori ukazuju da se model ekstenzivnog privrednog rasta iscrpljuje, jer je on moguć samo dok ima dostupne i jeftine radne snage. Problem je, međutim, što dostupne radne snage ima sve manje.

Nezaposlenost je prepolovljena u odnosu na 2016. godinu, a za neka deficitarna zanimanja ona se već uvozi. Autori ističu i da u Srbiji „radna snaga postaje sve skuplja“ i da su „plate u evrima više nego udvostručene“ u odnosu na 2016. godinu.

Po njihovom mišljenju, trenutni pokretači ekonomskog rasta Srbije su država i strane direktne investicije.

„Ubrzanje privrednog rasta je posledica snažnog rasta investicija. Taj investicioni ciklus pokrenula je država, uz jednako snažan priliv stranih investicija”, navode u analizi autori.

Državne investicije već „dotakle plafon“

Učešće državnih i investicija javnih preduzeća u strukturi investicionog rasta je oko 60 odsto, dok su 30 odsto strane direktne investicije. Preostalo su domaće privatne investicije čiji udeo u ukupnom rastu investicija blago pada.

Autori analize navode i da su državne investicije već „dotakle plafon“, odnosno gornju granicu, dok su strane investicije i dalje visoke, ali idu dominantno u tradicionalnu industriju.

„Ovakve strane direktne investicije od Srbije neće napraviti razvijenu zemlju, a pitanje je i da li će ovakve moći da ostanu velike. One ne idu u napredne grane, nema širenja znanja i tehnologija na domaću ekonomiju”, konstatovano je u analizi.

Potencijalna spoljnotrgovinska kriza

Dodatni problem je i potencijalna spoljnotrgovinska kriza.

„Srbija ima veliki i trenutno rastući trgovinski deficit. U 2024. i narednim godinama tekući deficit platnog bilansa biće više od pet odsto BDP. On je do sada finansiran snažnim prilivom stranih direktnih investicija. Problem je što one izvlače sve više novca iz Srbije, rastu odlivi od dividendi i uskoro će se izjednačiti sa prilivima od stranih investicija”, kažu autori, zaključujući da će se javiti problem pokrivanja deficita.

Autori su istakli da su domaće privatne investicije nedovoljne i da pritom odlaze u tradicionalne industrijske sektore poput trgovine, poljoprivrede, građevinarstva.

Zaključuju zato da je sadašnji model privrednog rasta – neodrživ, pa domaći privatni i inovativni sektor mora da preuzme ulogu motora rasta, a u sadašnjem okruženju tako nešto je teško zamislivo.

Izvor: FoNet

Tagovi:

Ekomonija Privreda privredni rast Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure