img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Jedan od sedam čuvenih zločina: Gde je telo Ištvana Ramadanija

12. фебруар 2022, 12:49 Robert Čoban
Foto: Iz privatne arhive
BURNA BIOGRAFIJA: Ištvan Ramadani (u crnoj jakni" 1981. godine na senćanskoj pijaci
Copied

Smrt Senćanina Ištvana Ramadanija, izbacivača iz diskoteka za kojim su žene ludele, u Mađarskoj se ubraja u jedan od sedam čuvenih zločina

Na kraju naše posete Senti, već je pao mrak i mi odlazimo u čuveni restoran „Papuli“ gde ćemo uz riblji paprikaš uz testo sa sirom i slaninicom slušati priče lokalnog istoričara i hroničara Lasla Tarija .

Priča nam kako je pre dve godine povodom Dana grada ispred Gradske kuće postavio uličnu izložbu o elektrifikaciji grada pre 125 godina, što je bio veoma značajan korak u razvoju Sente, dok je drugi deo posvetio obeležavanju 50 godina od poplave koju je izazvala reka Tisa, a koju su Senćani uspeli da savladaju udruženim snagama.

„Kada je u junu 1970. Tisa dostigla maksimalan vodostaj, u Mađarskoj su brane na mnogim mestima popustile i voda se razlila, tako da smo mi imali sreće u toj nesreći da nije bilo još veće poplave, pa se Tisa povukla, a „Mađar So“ je 30. juna objavio zanimljiv naslov, pomalo već karakterističan za socijalizam: „Pobedili smo Tisu!“, priča Tari.

A onda započinje priču o Ištvanu Ramadaniju, koloritnom Senćaninu rođenom u porodici koja se u Sentu još šezdesetih doselila sa Kosova, navodno zbog krvne osvete. Ramadani je važio za „žestokog momka“. Guste crne kose, visok, nabildovan i istetoviran od glave do pete šepurio se na gradskoj plaži…

 „Krajem leta 1973. kad je došao na odsustvo iz zatvora Goli Otok (pre je to bio zatvor za političke robijaše, pa je posle 1950-ih pretvoren u zatvor za najteže kriminalce sa cele teritorije SFRJ), razgovarao sam sa Ištvanom i on mi je pričao puno o robijaškim danima. Učestvovao je u zatvorskoj pobuni i, kako mi je rekao, na njemu su primenjivali elektrošok-tarapiju da bi ga smirili. Kad mu je istekla robija, vratio se u Sentu i zaposlio u fabrici nameštaja Tisa. Pored toga je bio i izbacivač iz diskoteka, pa i u legendarnom ‘Mojo Clubu’, zaštitnom znaku Sente u koji od 1991. kada je osnovan do danas  na rok i džez koncerte dolazi publika iz celog regiona“, priča Tari .

Ramadani je devedesetih otišao u Budimpeštu gde je postao izbacivač u čuvenom „Old Men’s Pubu“, jednom od prvih pabova u tranzicionoj mađarskoj prestonici. Ubrzo je postao i jedan od suvlasnika paba. Kažu da je bio veoma grub prema ženama, ali da su mnoge uprkos tome ludele za njim.

Jedna od njegovih devojaka, izvesna Henrijeta, Mađarica iz grada Hodmezevašarhelji, znatno mlađa od njega (imala je tada 36 a on 62), ubila ga je 2011.godine.

Prema policijskim izvorima, Ramadani je pokušao da je davi a ona je dohvatila tiganj i uspela da ga usmrti sa nekoliko udaraca. Posle toga je po sopstvenom priznanju isekla njegovo telo na sitne komade koje je kasnije spalila. Henrijeta je priznala ubistvo, ali Ištvanovi ostaci nisu nikada pronađeni pa je devojka oslobođena zbog nedostatka dokaza.

Prema izboru portala „Daily News Hungary“ ovo ubistvo uvršeno je u sedam čuvenih zločina u Mađarskoj u kojima tela nikada nisu pronađena.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

27.септембар 2025. Milica Srejić

Zakon o strancima na Kosovu: Kvaka 22 za studente univerziteta u Severnoj Mitrovici

Na Kosovu je nedavno najavljena primena Zakona o strancima, a to pravi probleme studentima i zaposlenima u obrazovnim, ali i zdravstvenim institucijama. Kakva je sudbina Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici?

Centar za društvenu stabilnost

27.септембар 2025. B. B.

„Građani protiv blokada“ sutra i na protestnoj šetnji do RTS-a

Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada u nedelju poziva na skupove „Građani protiv blokada“. U Vranju planiraju „ispraćaj ćacadi“

Lokalni izbori

27.септембар 2025. B. B.

Studenti protiv mašinerije: Počela borba za Negotin i Mionicu

Opozicija iz Negotina kaže da u tom gradu, pred nadolazeće lokalne izbore, SNS već ide od vrata do vrata i deli poklone, i da vladajuća partija na te izbore gleda „kao na borbu na život i smrt“

Mural

27.септембар 2025. Jelena Đukić-Pejić (DW)

„Kad se vojska na Kosovo vrati…“: Fantazija o srpskoj Gazi?

Da li režim finansira ili samo čuva murale na kojima širom Srbije piše: „Kad se vojska na Kosovo vrati…“? I, šta uopšte znači ta poruka? DW istražuje ovu borbu za simbole i zidove

Ratni zločini

27.септембар 2025. B. B.

Vučić: Nebojša Pavković će biti prevremeno pušten iz Haga

Nekadašnji načelnik Generalštaba i komandant Treće armije Vojske Jugoslavije u vreme rata na Kosovu pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 godine za zločine počinjene nad Albancima

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure