Bivši agent FBI Robert Hansen koji je početkom milenijuma osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zato što je špijunirao za SSSR i Rusiju, 5. juna je pronađen mrtav u svojoj ćeliji u Koloradu. Imao je 79 godina
Robert Hansen je 2002. osuđen na doživotni zatvor nakon što je priznao da je više od 20 godina špijunirao za Sovjetski Savez i kasnije za Rusiju. Kaznu je služio u strogo čuvanom zatvoru u Koloradu.
Nakon što ga je u ponedjeljak pronašlo u ćeliji bez svesti, zatvorsko osoblje je bezuspešno pokušalo ga spasi, objavila je američka uprava za zatvore, a prenosi RSE. Uzrok smrti nije naveden.
Hansen se bio pridružio FBI-ju 1976, a 1985. je počeo da prodaje povjerljive informacije Sovjetskom Savezu.
Kada je uhapšen 2001. u gotovini, na računima i u dijamantima primio je više od 1,4 miliona dolara. Bio je plaćen za kompromitaciju mnogobrojnih agenata, obaveštajnih tehnika i poverljivih američkih dokumenata, piše na stranici FBI.
Velika špijunska afera
„Vreme“ je u tekstu Prohladni rat pisalo o ovoj velikoj američko-ruskoj špijunskoj aferi zbog koje je iz SAD-a i Rusije bilo proterano po pedeset diplomata.
Hansen je kao kontraobaveštajac za FBI radio više od četvrt veka, a bio je uhapšen pod optužbom da je poslednjih petnaest godina doturao osetljive informacije Sovjetskom Savezu i potom Rusiji.
FBI Agent Spy DeathSuđenje Robertu Hansenu, maj 2002. / Foto: William Hennessy, Jr. via AP
Hansen je bio uhapšen na drvenom mostiću u vašingtonskom parku gde je trebalo da se sretne sa svojim kontaktom. Usledila je odluka o proterivanju diplomata, a ostalo se odvijalo prema dobro utvrđenom scenariju po principu politike „milo za drago“ iz Hladnog rata.
Pre ovog slučaja dve supersile su personama nongrata proglasile diplomate davne 1986, kada je Reganova administracija odlučila da protera 55 sovjetskih diplomata, ali je SSSR tada prvi otkazao gostoprimstvo Amerikancima.
Hansen je sam bio stupio u kontakt sa Rusima. I kao u dobrim špijunskim romanima bio je majstor obmane, čovek koji nije na sebe privlačio pažnju. Dok je igrao ulogu dvostrukog agenta bio je punačak birokrata, oženjen, otac šestoro dece, koji je živeo u predgrađu Vašingtona i vozi ford eskort.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jedna teza glasi da u Srbiji vlada referendumska atmosfera za i protiv vlasti u kojoj opozicione koalicije koje izlaze na izbore samo smetaju Studentskoj listi. Druga glasi da nema referendumske atmosfere samim tim što su studenti odbili da sarađuju sa strankama koje su takođe protiv naprednjačke vlasti. A treća, da Vučić svakako pobeđuje „antisrbe“
Nosiocu Studentske liste Iliji Srdanoviću tabloidi „na teret“ stavljaju svašta, čak i to da u Beograd dolazi „Vučićevim vozom“. „Ako je voz Vučićev, rekao bih i da je nadstrešnica Vučićeva“, kaže Dejan Bursać iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ne dolazi u Srbiju imajući u vidu predstojeće parlamentarne izbore, ali planira da Srbiju poseti kasnije
Na predstavljanju izborne liste Izborna lista „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović“ nosilac te liste istakao je da će njihov rezultat, bez sumnje „biti nikada bolji“
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Odluka Bušove administracije može biti tek početak zaoštravanja odnosa sa Rusijom i donekle je odgovorila na pitanje kako će izgledati nova američka spoljna politika. Konture te politike već se naziru i opasno liče na one hladnoratovske