img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Predsednik Vučić, promoter: Crkva sa krivim šljivama

28. avgust 2022, 00:54 Sonja Ćirić
Foto: Wikipedia
Crkva iz legende: Brvnara Lazarica
Copied

Da nije bilo Aleksandra Vučića mnogi ne bi znali za Lazaricu, Hrvatska ovog leta ne bi imala rekordnu posetu Srba, ne bismo se ni setili gumenih bombona, rakija ne bi postala preporučeno piće, a Istarska malvazija ne bi bila najtraženije strano vino

Portal rpr.rs je od petka posle 13 časova imao vidno a neplanirano povećanje pregleda, zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću.

Naime, otvarajući Sajam šljiva u Osečini, on je ispričao da ima jedna crkva u Srbiji ispred koje raste šest šljiva, ali da one ne rastu pravo, ka nebu, već ukrivo, u pravcu Kosova. Zainteresovani da otkriju koja je to crkva sa čudnim šljivama,  mnogi su guglajući došli do lepe legende o crkvi brvnari Lazarici kod Prolom banje, pa tako i do portala Radan Pusta Reka koji ju je objavio.

Bio je to najnoviji od brojnih dokaza da je predsednik Aleksandar Vučić bogomdani promoter. Šta on lansira, sve jedno da li slučajno ili namerno, to je – lansirano.

Hrvatska je bez svake sumnje njegov reklamni vrh. Postignut je kao autogol, ali se većina Srbije pravi da nije ništa videla, a Hrvatima je super.

Nekako baš u sred turističke sezone, revoltiran jer ne može u Jasenovac onako kako on hoće, predsednik Vučić je izjavio da nikada ne bi letovao na Jadranskom moru. Zatim je taj svoj stav ponavljao dopunjujući ga prekorima onom delu Srba koji sad uživaju u Rovinju, Dubrovniku i ostalim hrvatskim njemu nevoljenim toponimima.

Rezultat je sledeći: srpskih turista u Hrvatskoj je ove godine za 60 odsto više nego prošle godine, i čak za petinu više nego rekordne 2019. godine. Ili, još plastičniji primer: onog dana kad je Miloš Vučević gradonačelnik Novog Sada i jedan od najglasnijih Vučićevih glasnogovornika izjavio da ne razume državljane Srbije koji letuju u Hrvatskoj,  tamo se odmaralo oko 13.500 srpskih gostiju.

Hrvatsko more je bila njegova nenamerna reklama, a gumene bombonice Haribo – vrlo svesna. Ovako je to bilo.

U junu, putujući u Bratislavu, predsednik Vučić je na instagram profilu „Budućnost Srbije“ objavio fotografiju iz aviona i napisao: „Stara nemačka reklama kaže ’Haribo čini decu srećnom, ali i odrasle’, te tako i meni danas, posle ovog teškog, ali uspešnog dana u Bratislavi, izmami osmeh na licu.“

„Haribo“ se nije oglasio. Valjda je i njima bilo smešno, a uvećanje prometa (lično znam da je šefica moje samousluge nabavila gumene bombonice tek kad je videla da ih Vučić voli) je nešto što se u njihovom poslovanju podrazumeva, pa nisu osetili potrebu da reaguju.

S proleća 2019, uživajući u gostoprimstvu seoske porodice, predsednik je preporučio dečaku mlađem od deset godina da ne pije pivo nego da odmah pređe na rakiju. Godinu dana kasnije a na početku pandemije, posavetovao je narod da „gde stavite alkohol tu korona virus ne raste“ i otkrio da je on tako našao sebi izgovor da popije koju čašicu više dnevno.

Da li zbog te nedvosmislene reklamne Vučićeve poruke ili ne, tek, nekako tih dana „Simex“ je proizveo rakiju „Aleksandar Vučić“ i „Andrej Vučić“. To je takozvana personalizovana rakija, a naručila ju je Srpska napredna stranka. Zvanično nije objavljeno da li su braća Vučić dali saglasnost da im se ime nađe na etiketi rakije ali nije objavljeno ni da nisu, a „Simex“ iz Subotice je profitirao, postao je deo najmoćnije kompanije u zemlji – Srpske napredne stranke.

Na isti način, spontano i u stilu „pričam tek onako“  kao što je izreklamirao rakiju, predsednik Vučić se marta prošle godine izjasnio i o Istarskoj malvaziji. U intervjuu sarajevskoj televiziji Face,  rekao je da je to „loše vino koje ništa ne valja“ i da je „vrlo odvratno i niko ne može da ga pije“, kao i da Srbija proizvodi neuporedivo bolja vina.

Tako je Istarska malvazija, ne svojom zaslugom, postala brend o kome se priča u regionu. Rade Šerbedžija je, gostujući na N1, na kraju intervjua poklonio flašu Istarske malvazije Jugoslavu Ćosiću, i rekao „Malvaziju obožavam i pijem, mislim da je jedno od najboljih vina. A volim i srpska vina, posebno crna“.

Po društvenim mrežama je nakon toga danima komentarisan Šerbedžijin gospodski gest, uz izraze velike naklonosti prema Malvaziji.

Predsednik Vučić se na kraju izvinio. „Napravio sam veliku grešku u intervjuu, zbog koje se kajem. Ne zato što sam rekao ono što ne mislim, ja svakako nisam veliki ljubitelj malvazije, ali nemam pravo da vređam trud i rad vinara koji marljivo rade da svoj proizvod prodaju na tržištu“, rekao je.

Tih dana se po Beogradu pričalo da je Istarska malvazija postala dragocenost i stvar prestiža.

Da li bi predsednik Srbije bio dobar promoter i da je samo Aleksandar Vučić? Ovo je, naravno, pitanje o kokoški i jajetu pa je samim tim nerešivo. Uostalom, svaki političar mora makar malo da zna kako će ljudima da nametne svoje mišljenje, inače ne bi bio to što jeste. Nije dakle stvar u nametanju već, naravno pre svega u mišljenju. A na osnovu primera pomenutih u ovom tekstu, i o načinu kako se to radi.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

vino Rakija bombone Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Skupština Srbije

17.april 2026. M. L. J.

„Studenti pobeđuju“ se i dalje vijori na Skupštini Srbije

Poslanici Skupštine Srbije naširoko raspravljaju o 40 tačaka zakona. Građanima je pažnju pak privukao natpis na Skupštini - „Studenti pobeđuju“, a za sada niko nije pokušao da ukloni poruku

Parlament

Skupština Srbije

17.april 2026. K. S.

Izbori, izbori, izbori: O čemu govore poslanici u Skupštini

U petak od 10 časova nastavljeno je prvo zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu 40 tačaka

Policijska sirena i svetlo

Dojava o bombi

17.april 2026. K. S.

Dojava o bombi u Pančevu tokom seminara o Evropskoj uniji

Hotel Tamiš u Pančevu evakuisan je u četvrtak uveče zbog dojave o bombi. U njemu se u tom trenutku održavao seminar o Evropskoj uniji

Ustavni sud

Zaječar

16.april 2026. K. S.

Ustavni sud poništio presudu Višeg suda o verifikaciji mandata u Zaječaru

Usvojena žalba SNS-a, ocenjeno da je odluka Višeg suda narušila izborno pravo i pravnu sigurnost

Parlament

Parlament

16.april 2026. I.M.

Poslanici o 40 tačaka: Nastavak sednice Narodne skupštine u petak

Sednica Skupštine na čijem dnevnom redu je predlog za glasanje o nepoverenju Vladi nastaviće se u petak, 17. aprila

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure