
Protesti i blokade
BLOG Počela blokada suda u Užicu, pritvor za još dvojicu uhapšenih
Šta će se dešavati na ulicama Srbije 11. dana otkako je građanska neposlušnost zavladala ulicama? Pratite sva dešavanja u našem blogu uživo
Na izborima 3. aprila predsednički su se činili najmanje neizvesnim. Očekivala se ubdeljiva pobeda Aleksandra Vučića u prvom krugu. Ulaskom Ponoša u trku, i spletom još nekih okolnosti, stvari su se malo zakomplikovale
Posle kratkog trvenja koalicija okupljena oko Stranke slobode i pravde (SSP, Narodne stanke (NS) i Demokratske stranke (DS) je u subotu uveče združeno stala iza nekadašnjeg načelnika Generalštaba Zdravka Ponoša kao zajedničkog predsedničkog kandidata.
Otkako je Dragan Đilas bivšeg funkcionera i još uvek člana NS-a bez prethodnog dogovora sa koalicionim partnerima praktično najavio kao predsedničkog kandidata čitave koalicije, jedan deo medija Ponoša predstavlja kao nekoga ko bi jedini mogao da ugrozi dosadašnju dominaciju aktuelonog predsednika države Aleksandra Vučića.
Od 5. oktoba 2000. Vučić je jedini koji je uspeo da pri izlaznosti od 53,34 odsto pobedi u prvom krugu sa 55,06 odsto osvojenih glasova. Na drugom mestu je tada bio tadašnji „vesnim promena“, lider Pokreta slobodnih građana (PSG) Saša Janković sa 16,35 odsto, a na trećem remetilička faktor opozicionih birača Beli Preletačević sa 9,42 odsto.
Kandidatura Ponoša je kod jednog dela biračkog tela probudila nadu da se 3. aprila, u najmanju ruku, čitava stvar neće završiti poniženjem opozicionog kandidata već u prvom krugu. Između parlamentarnih i, pre svega, beogradskih izbora, predsednički izbori posmatrani su kao nefer okršaj koji će neprikosnoveno nokautom u prvoj rundi dobiti Vučić.
Na izbore opozicija ovog puta izlazi u tri prepoznatljive kolone: pored „Đilasovog bloka“ sa desne strane je Patriotski blok predvođen Dverima, a sa leve zeleno-leva koalicija Moramo.
Lider dveri Boško Obradović je već zvanično obelodanio svoju kandidaturu za predsednika Repblike. On bio mogao da odvuče Vučiću jedan deo tradicionalnih radikalskih birača. Ukoliko izstraživanja javnog mnjenja to potvrde, Vučić bi kampanju mogao da odvuče na Kosovo i Republiku srpsku i druge nacionalno obojene teme.
Moramo se još nije izjasnila da li će ići sa sopstvenim predsedničkim kandidatom, ili će stati iza „čovek sa inženjerskim mozgom, sa vojnički jasnim, konciznim i staloženim nastupima“, kako je Ponoša u prvoj polovini novembra 2021. opisalo „Vreme“, kada je njegovo ime prvi put dovedeno u vezu sa predsedničkom kandidaturom.
A.I.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta će se dešavati na ulicama Srbije 11. dana otkako je građanska neposlušnost zavladala ulicama? Pratite sva dešavanja u našem blogu uživo
„Nazivaju nas anarhistima, neprijateljima države i teroristima. Svakog dana nas napada provladina štampa, a i sama vlada“, kaže u intervjuu za nemački magazin Špigel rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Zorica Renovčević je devetnaest godina radila u Privrednoj komori Srbije. A onda je po kratkom postupku dobila otkaz. Obrazloženje: svojim postovima na Iksu je podržavala studentske poroteste, a to narušava kredibilitet PKS-a
U srpskim udžbenicima je poslednjih godina posvećeno više pažnje devedesetim godinama, ali na "najpogrešniji mogući način". U slučaju Srebrenice je tako očigledna namera "negiranje genocida ili potpuna relativizacija onoga što se dogodilo"
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve