img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednički kandidat Aleksandar Vučić: Samo je jedan

06. mart 2022, 13:16 Filip Mirilović
Foto: Strahinja Aćimović/Tanjug
Apsolutni favorit: Aleksandar Vučić
Copied

Njegovi najvatreniji obožavaoci kažu da je poput Svetog Save najveći vizionar, rešenje svih problema, poslednji i jedini slobodni lider u Evropi. On za sebe kaže svašta, neretko kontradiktorno, ali bi se moglo reći da je radikal u duši, huligan po ponašanju i populista u vladanju

Rođen je 1970. godine u Beogradu. Kaže da je na rođenju imao svega kilo i šest stotina grama, ali i da je babica rekla “biće to vojničina i po”. Završio je osnovnu školu na Novom Beogradu, a potom Zemunsku gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu, kaže, u rekordnom roku.

Fudbal mu je od malena “fetiš”, a navijanje i strast i čast. Proveo je mnogo vremena na severnoj tribini Marakane, a voli da kaže da “niti se kaje, niti žali zbog toga”, zapravo da je čak i ponosan.

Iako je karijeru počeo kao novinar na Palama, vrlo brzo ulazi u politiku pa već 1993. godine postaje član Srpske radikalne stranke (SRS), zatim poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a dve godine kasnije i generalni sekretar SRS-a. Prva radikalska nagrada za mladog političkog lava bila je direktorska pozicija Hale “Pinki”, koja ostaje upamćena po prvoj aferi za koju se vezuje njegovo ime.

Kada je SRS 1998. godine formirala Vladu sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS) i Jugoslovenskom levicom (JUL), Vučić postaje ministar informisanja. Iako je u svom poznatom ratnom govoru u Glini optuživao Miloševića da je izdajnik, čini se da mu oblačenje novog političkog šinjela nije teško palo. Njegovo prvo ministrovanje je obeležio drakonski zakon protiv nezavisnih medija koji je predviđao rigorozne novčane kazne za sve redakcije okarakterisane kao “nepatriotske”.

Kada je 5. oktobra odlučio da prošeta po gradu, priča Vučić, neki drogirani mladići su ga napali “pa je morao da ih prebije”. “Nisu hteli da se smire nego su ponovo nasrnuli i onda sam ih nokautirao još jedanput”, hvalio se Vučić svojim veštinama sa tribine. Za njega je 5. oktobar 2000. „tragedija srpskog naroda“. Još uvek ga nije uveo kao dan žalosti.

Uoči predsedničkih izbora 2004. godine ponudio je opkladu da u slučaju Tadićeve pobede odlazi iz politike. Tadić je pobedio, ali on nije ispunio obećanje. Ispostaviće se da će mu to preći u naviku, pa će kasnije u nekoliko navrata obećavati da se “uskoro” povlači sa mesta predsednika SNS-a, ali nikako da se povuče.

Kandidovao se za gradonačelnika Beograda na svim gradskim izborima od 2004. do 2012. godine, i svaki put je bio poražen.

Kada je Tomislav Nikolić okrenuo leđa Šešelju i osnovao Srpsku naprednu stranku, Vučić je dugo vagao i na kraju dobro izvagao: postao je Nikolićev zamenik u SNS-u, a nakon izbora 2012. godine ministar odbrane i prvi potpresednik Vlade. Biva imenovan za sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost što mu je omogućilo da preuzme kontrolu nad službama bezbednosti. Kada je postao predsednik države Nikolić se, kao što je obećao, povukao sa mesta predsedavajućeg SNS-a.

Postaje predsednik Vlade 2014. godine. Postepeno čisti SNS od Nikolićevih ljudi. Na predsedničkim izborima 2017. godine ubedljivo pobeđuje i cementira kult ličnosti u nastajanju.

Ustavna ograničenja za njega ne važe. Veliki “šef”, kako ga zovu stranačke kolege, pita se za sve i o sve najbolje zna.

Bezbrojne afere ne utiču na njegovu popularnost. Brutalno se obračunava sa neistomišljenicima,  kontrolisani mediji rade punom parom: veličaju njega i obrušavaju se na svakoga ko u njemu ne vidi srpskog mesiju. Njegovom rejtingu nije škodio ni duboki socijalni jaz u društvu koji biva sve veći.

Novinare koji postavljaju neprijatna pitanja ne voli, a posebno ne one koji pitaju za Jovanjicu, Krušik, ili rušenje u Savamali. Najveći neprijatelj mu je Dragan Đilas, tj. Šolak-Đilas što je osnova zla protiv koje on brani Srbiju.

Predvodio je Srbiju u borbi protiv korona virusa i postao šampion nabavljenih vakcina.

Za sad je izbegao na desetine atentata, a navodno su ga i prisluškivali. Predstavlja se kao neustrašivi borac protiv organizovanog kriminala koji se nikoga ne plaši, a najmoćnije oružje su mu tabloidi. Političke protivnika naziva ponekad i “devojčicama”.

U spoljnoj politici pokušava da sedi na tri stolice, a sve manje priča o evropskom putu. Najbolji je sa Kinezima, ali je voleo da se posećuje sa Angelom Merkel. Koliko god da je kod kuće goropadan, toliko je u prisustvu svih svetskih moćnika ponizan.

Govori tečno engleski i ruski, služi se francuskim, uči nemački, a kineski priča po potrebi – „al’ ga je teško razumeti“.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Đilas Izbori Merkel SNS Srbija Toma Nikolić Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Rusije Vladimir Putin odlikovao je predsednika Srbije Aleksandra Vučića ordenom Aleksandra Nevskog

Naftna industrija Srbije

16.novembar 2025. B. B.

Opozicija o NIS-u i Vučiću: Strah od Putina jači od nacionalnog interesa

Opozicija je uverena da Srbija neće naći rešenje za problem NIS-a u roku od sedam dana, kao što to zahteva predsednik države Aleksandar Vučić

„Ako se u Hrvatskoj napadaju događaji koje organizuju Srbi, na taj način je legalizovano da se na ulici napadnu i oni sami“, upozorava predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

Srbi i Hrvati

16.novembar 2025. B. B.

Popov: Srbi i Hrvati braća rođena, i kod nas se promovišu ratni zločinci

„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov

Protesti u Srbiji

15.novembar 2025. S.Ć.

Novi Sad, Subotica i Niš: Podrška Dijani Hrka i Milomiru Jaćimoviću

U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Četrnaesti dan štrajka glađu: Dijana Hrka će svakog dana primati infuziju

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju

Milomir Jaćimović

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Milomir Jaćimović podneo prijavu policiji jer se ne oseća bezbedno

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure