img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Izbori u Francuskoj: Pobeda Makrona pred treći krug

26. април 2022, 09:57 Bogdan Petrović
Foto: AP Photo/Francois Mori
Trka se nastavlja: Emanuel Makron
Copied

Francuzi su u drugom krugu predsedničkih izbora birali između “kuge i kolere”. Uprkos ubedljivoj pobedi, u polarizovanom društvu ponovo izabranom predsedniku Emanuelu Makronu ne smeši se ništa dobro na parlamentarnim izborima koji se održavaju 12. i 19. Juna. I radikalna levica i radikalna desnica najavljuju oštru borbu za premijersku funkciju

Emanuel Makron je uspeo da obezbedi drugi mandat sa 58,5 odsto glasova, dok je njegova konkurentkinja sa krajnje desnice Marin Le Pen dobila 41,5 odstoglasova. Iako Makronov izborni rezultat na prvi pogled deluje više nego ubedljivo, on ipak nema previše razloga za zadovoljstvo. Dobar deo birača nije glasao za njega zato što je uveren u njegove kvalitete ili program, već iz straha da na vlast ne dođe radikalna desnica.

Frustracija birača se videla i u ogromnom broju „belih listića“ i nevažećih glasova, kojih je bilo preko 3 miliona, odnosno 8,6 odsto (u prvom krugu ih je bilo samo 800.000). Veliki broj birača, posebno onih koji su u prvom krugu glasali za radikalnog levičara Žan-Lika Melanšona ili za nekog od komunističko-trockističkih kandidata (zajedno su dobili preko 26 odsto glasova) su bili prinuđeni da biraju, kako se u Francuskoj kaže, između „kuge i kolere“. Jer, Makron je podelio Francusku, njegovi potezi doneli su mu nadimak „predsednik bogatih“, a za novi mandat obećao je nastavak nepopularnih mera, od kojih je posebno nezadovoljstvo izazvao predlogom reformi penzijskog sistema (granica za punu penziju treba da se pomeri sa 62 na 65 godina).

Ali da bi uspešno upravljao Francuskom, Makron mora da obezbedi i većinu u parlamentu na izborima koji se održavaju 12. i 19. juna. Poslanici se biraju po dvokružnom većinskom sistemu (kao što se u Srbiji biralo na prvim višestranačkim izborima 1990. godine). Pre 5 godina, Makron je uspeo da na talasu ubedljive izborne pobede sa svojom (novoformiranom) partijom EM-en marche (U pokretu), osvoji 350 od 577 poslaničkih mandata.

Podstaknut izuzetno dobrim rezultatom u prvom krugu izbora, levičarski kandidat Melanšon je najavio kampanju za parlamentarne izbore sa pozivom biračima da glasaju za njega kao premijera. Ni Mari Le Pen se ne predaje, i ona takođe najavljuje veliku borbu za „treći izborni krug“, kako su nazvali parlamentarne izbore.

Na tim izborima Makrona čeka niz problema: više neće moći da prikupi glasove zastrašivanjem birača radikalnom desnicom kao na glasanju za predsednika Republike. Pored toga, njegova (mlada) stranka će imati probleme da dobije mandate u provinciji. Sudeći prema rezultatima glasanja u prvom krugu predsedničkih izbora, Makron je dobro prošao samo u Parizu i još nekoliko velikih gradova, dok je u unutrašnjosti situacija potpuno obrnuta. Vrlo lako se može desiti da Makronovi kandidati u velikom broju izbornih okruga jednostavno i ne uđu u drugi krug, a i veliko je pitanje kako će proći u velikim gradovima gde je puno glasova dobio Melanšon.

Na kraju, jedno podsećanje: Kada je pre 5 godina izabran za predsednika Makron je  „obećao“ da da će potisnuti radikalnu desnicu sa političke scene. Desilo se upravo suprotno: radikalna desnica je zabeležila veliki napredak. To pokazuje rastuću polarizaciju francuskog društva. Izbornu noć nije pratila samo proslava pobede, već su u Parizu i još nekoliko gradova izbile demonstracija protiv Makrona koje je policija razbila uz upotrebu suzavca.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Emanuel Makron Francuska Marin le Pen parlamentarni izbori u Francuskoj predsednički izbori u Francuskoj Žan-Lik Melanšon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure