img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Ibzenova „Nora“: Posle 100 godina ponovo u Narodnom pozorištu

03. januar 2022, 09:38 S.Ć.
Foto: Promo Narodno pozorište
Copied

Nekako baš u vreme kulminacije heštega NisamPrijavila, u Narodnom pozorištu je nakon jednog veka postavljena Ibzenova Nora, predstava o ženi koja sme da se odupre životu koji joj ne odgovara

Nora Henrika Ibzena na sceni Narodnog pozorišta bila je poslednja prošlogodišnja premijera u Beogradu. Prikazana je nekako baš u vreme kulminacije NisamPrijavila, heštega pod kojim je za nekoliko dana dvadesetak hiljada žena tvitom progovorilo o pretrpljenom zlostavljanju ili nasilju.

Ovo je treće izvođenje Nore na sceni nacionalnog teatra: prvo je bilo 1889. godine, samo deset godina nakon praizvedbe u Kraljevskom pozorištu u Kopenhagenu, a naredno – pre jednog veka, 1921. godine.

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka najnovije Nore, ocenjuje da je „zapanjujuće da ova prevratnička drama nije bila na repertoaru Narodnog pozorišta čitav vek“.

Nora je žena koja odbija da živi po društvenim pravilima koja joj ne odgovaraju, ona ostavlja muža i udoban život, što je u tadašnjoj građanskoj Evropi bilo nezamislivo. U Britaniji, Nemačkoj i Belgiji ova predstava je igrana sa izmenjenim krajem: Nora se u poslednjem trenutku predomišlja i ostaje.

U Ibzenovoj verziji, Nora zalupi vrata za sobom i ode. Ispostavilo se da je taj tresak izazvao buđenje svesti o hipokriziji i patrijarhalnoj dogmi, ali i osporavanje Norinog postupka. Od tada, Nora je početak svakog razmišljanja na temu pobune žene, i značajna je za razvoj feminizma – reč koja na kineskom označava ovaj pojam, izvedena je prema Norinom imenu.

Važno je, međutim, naglasiti da Ibzen nije napisao feministički komad: odluka da se kaže ne onom što ti ne odgovara iako društvo traži da pristaneš, odnosi se i na ženu i na muškarca.

„Ibzen je predstavio ženu suočenu s dubokom dramom, ali snažnu da se suoči s problemom i da preuzme odgovornost za svoj život, postavljajući sebi suštinska pitanja: da li je ona objekat ili subjekat, šta su njene misli, a šta nametnuti obrasci ponašanja“ objašnjava Tatjana Mandić Rigonat, što su sve razlozi da se Nora igra „danas, u vremenu kada žene širom sveta govore ne, a njihovo ne raznim oblicima zlostavljanja i stega izaziva polemike, podozrenja ili aklamacije.“

Trenutak kada Nora vidi svoju poziciju u porodici kao veliku laž je, smatra rediteljka, trenutak Norinog prosvetljenja posle kog će „sve  njene odluke biti – njene, neće biti ogledanje u očima drugih i ispunjavanje tuđih koncepata kako treba živeti. Imati svoje mnisli, sopstvene odluke, preuzimati odgovoirnost za svoj život – u tome je suština. Nora svoju revoluciju za promenu društva počinje od istraživanja i promene same sebe.“

Najnoviju Noru Narodnog pozorišta glumi Nada Šargin. „U komadu dominira novac, to je ono što danas živimo, nešto što rešava sve probleme, a pokazuje se da to nije istina. Noru je otac vaspitavao da bude kao lutkica (drugi naslov ove drame je Lutkina kuća), tako ju je tretirao i muž, imperativ je bio da bude stalno slatka i doterana.“

Nada Šargin naglašava da sada „takav izgled žene podstiču društvene mreže, da bude savršena, što je preveliki pritisak. Zato se Nora pita ko je ona u stvari“ i podseća da su u Ibzenovo vreme takva pitanja bila veliki udarac za društvo, a da su i „danas aktuelna, ali ih ljudi lakše prihvataju samo zato što se srećom sve više postavljaju. Najvažnije je da čovek sagleda sebe i da ne živi u samokažnjavanju, nego da uperi sve snage da bude najbolja verzija sebe.“

Poentu komada Nada Šargin ne vidi u činjenici da je Nora napustila muža, nego što je time „uperila jak reflektor u sebe“. Nora kaže ne sistemu koji proždire ljude, društvu koje se zasniva na novcu, porodici koja nije dobra, i odlazi sa namerom da menjajući sebe, menja i društvo.

Prethodnu Noru, pre jednog veka, u Narodnom pozorištu glumila je Lidija Vasiljevna Mansvjetova. Ruskinja poreklom, kao afirmisana glumica u Odesi, nakon Oktobarske revolucije našla se u Beogradu u Narodnom pozorištu. Osim u Beogradu, glumila je i u teatrima Zagreba, Sarajeva i Splita. Istakla se kao Ana Karenjina, Leda, Barunica Kasteli, i Melita. Bila je reditelj nekoliko dramskih i operskih predstava. U Splitu u Hrvatskom narodnom kazalištu bila je direktorka Drame. Sahranjena je u Splitu, 1963. godine.

U predstavi Tatjane Mandić Rugonat osim Nade Šargin igraju i Nenad Stojmenović, Hadži Nenad maričić, Katarina Marković, Goran Jevtić i Jelena Blagojević.

Prvo ovogodišnje izvođenje Nore biće 20. januara.

S.Ć. /NovaS/ SEEcult

Tagovi:

#NisamPrijavila Narodno pozorište Tatjana Mandić Rigonat Nora Nada Šargin feminizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. J. G.

Deo predsedništva ZLF ogradio se od izjava Rastislava Dinića

Nakon što se u emisiji Debata na TV Insajder složio sa poslanikom SNS-a Milenkom Jovanovim, bivši poslanik ZLF naišao je na otpor stranačkih kolega

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li će Vučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Pred fajront naprednjaci sipaju još 11 miliona evra u Ekspo?

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure