img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Politička kriza u Crnoj Gori: Ko, sa kime, protiv koga

21. januar 2022, 09:48 Voislav Bulatović
Foto: Risto Božović
Copied

Stalna politička kriza pokazuje da sistem građen tri decenije nije moguće pobediti samo na izborima. Izborna volja je tek početak, a pobednici se, očigledno, mogu pokazati slabijim od samog sistema

U prvoj sedmici februara Skupština Crne Gore će tokom dva dana odlučivati o tri inicijative: rezrešenju potpredsednika vlade Dritana Abazovića i imenovanju ministra Milojka Spajića na njegovo mesto, potom o Predlogu odluke o skraćenju mandata Skupštine i najzad o Predlogu da se glasa o nepoverenju Vladi Zdravka Krivokapića. Prve dve inicijative je pokrenula Vlada, dok je predlog za izglasavanje nepoverenja podneo 31 poslanik, mahom iz redova opozicije i poslanici Abazovićeve URA-e.

Ritam kojim su inicijative sustizale jedna drugu je na granici političke kozerije, a po nekim najavama mogla bi joj se pridružiti i inicijativa za smenu predsednika parlamenta. U tom slučaju bi se krug zatvorio i do kraja obelodanila politička netrpeljivost koja je zavladala ovdašnjom političkom scenom.

Tako će se parlamentarna većina, koja je izabrala aktuelnu Vladu koju je sama često više osporavala od same opozicije, konačno pokazati kao veoma labava, politički heterogena, neprirodna koalicija čije se članice međusobno više razlikuju nego deklarativno od Đukanovićevog DPS-a – „neprijatelja“ koji ih je i skupio na „gomilu“. Već sama ta činjenica ide u prilog tezi da sistem građen tri decenije nije moguće pobediti samo na izborima. Izborna volja je tek početak, a pobednici se, očigledno, mogu pokazati slabijim od samog sistema.

I zaista, ukoliko stavimo na stranu kohabitaciju kao politički fakat, gotovo je nemoguće odgovoriti na pitanje – ko je u Crnoj Gori na vlasti? Vlada se ponaša kao potpuno nezavisno telo od Skupštine koja ju je izabrala, a većina, tačnije politički subjekti koji su podržali tzv. ekspertsku Vladu, se ponašaju kao da su i dalje u opoziciji. Međusobnim optužbama su politički život pretvorili u teško podnošljivu kakofoniju u kojoj je politički žargon stalno na granici krajnjeg primitivizma, opterećen pojmovima izdaje čije su manifestacije rušenje izborne volje ili saradnje sa bivšim režimom.

Tako je uspostavljena politička paradigma koja već mesecima čini politički ambijent Crne Gore nefunkcionalnim i gotovo u potpunosti blokiranim. A politički narativi, u kojima dominiraju pojmovi političke korupcije, toliko su puta već viđeni da polako gube svaki smisao.

Iako sve tri inicijative izgledaju dosta dramatično i slute radikalnim rezovima koji će do kraja razdvojiti neprirodne crnogorske političke veze, dosadašnje iskustvo govori da bi se mogao ponoviti scenario „tresla se gora…“.

Naime, ukoliko Abazović doista u opoziciji ima podršku za rušenje Krivokapićeve vlade, onda je i matematičkom analfabeti jasno da prva inicijativa o njegovoj smeni neće proći u Skupštini. Tačnije, bez URA-e, Krivokapić sa Bečićevim Demokratama i Demokratskim frontom – koji ga je, uzgred budi rečeno, permanentno osporavao – nema većinu za smenu svog potpredsednika.

Druga inicijativa, čije bi prihvatanje značilo skraćenje mandata Skupštine i vanredne parlamentarne izbore verovatno u maju ove godine, imala bi značajne šanse da ne dolazi iz Vlade čiji je predsednik u više navrata za skupštinskom govornicom iskazao netrpeljivost prema poslanicima i najzad odbio da smeni tri ministra kojima je parlament iskazao nepoverenje. Eventualnim prihvatanjem ove inicijative poslanici bi priznali vlastitu političku inferiornost naspram premijera kojeg su nazivali i „političkim pajacom“. Reklo bi se da je politička sujeta jača od predloga za raspuštanjem Skupštine.

Inicijativa za smenu Vlade za sada ima najviše šansi za uspeh. Pre svega zbog činjenice da Abazović sa svojim poslanicima čini onaj jezičak na vagi koji preteže na ovu ili onu stranu čineći različite političke subjekte parlamentarnom većinom. I doista bi se moglo dogoditi da sa DPS-om i manjinskim strankama sruši Krivokapića. Konačni rezultat je poprilično nesiguran put ka konceptu „manjinske vlade“ ili, kao i u prethodnom slučaju, vanredni izbori kao krajnji rezultat.

Naime, to što će aktuelna opozicija podržati rušenje Vlade ne znači i da će podržati koncept „manjinske vlade“. Najzad, zašto bi, recimo, DPS podržao Abazovićev predlog za formiranjem Vlade koja će ih i dalje videti kao glavne krivce za širenje kriminala i korupcije u zemlji. Verovatno će do februara i URA postati svesna te činjenice.

Da li se nakon februara može dogoditi da se u Crnoj Gori nastavi sadašnji status kvo? To ne bi bilo nikakvo iznenađenje. Iako sve partije tvrde da se ne plaše izbora, malo koja od njih ih iskreno vidi kao najbolju opciju za izlazak iz krize. Premijerova najava da će formirati demohrišćansku stranku govori da je možda jedino on taj koji na izborima ne može ništa da izgubi. Sasvim prirodno za partiju koja će prvi put izaći na izbore.

 

Čitajte dnevne vesti, analize komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksa Bečić Crna Gora Demokratska partija socijalista Demokratski front DF DPS Dritan Abazović Ekspertska Vlada manjinska Vlada Milo Đukanović Politička kriza URA Zdravko Krivokapić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Oluja“

31.jul 2025. Igor Lasić/Dw

Proslava „Oluje“ u Zagrebu: Vojna parada sa pogledom u prošlost

Vojnim paradom Hrvatska obeležava 30. godišnjicu svog oslobođenja od delimične okupacije. Ta proslava, međutim, otvara brojna pitanja – o sadašnjoj poziciji Hrvatske, ali i o njenoj prošlosti.

Ilustracija

Novi Pazar

31.jul 2025. K. S.

Tuča zbog devojke: Mladić preminuo od uboda nožem

Jedan maloletnik preminuo je, a trojica su povređena u tuči koja se u sredu (30. jul) uveče dogodila u Novom Pazaru

Vidimo se na Vidovdan

Protesti u Srbiji

31.jul 2025. K. S.

„Vidimo se na crvenim tačkama“: Gde se danas protestuje?

Za četvrtak, 31. jul, zakazani su novi protesti u Beogradu, ali i drugim gradovima u Srbiji. Gde se sve protestuje?

Problemi u vlasti

31.jul 2025. M. L. J.

Novopazarski obrt: Mala pobuna Vučićevih partnera

Neredi u Novom Pazaru isterali su na površinu probleme u vladajućoj koaliciji. Inače pokorni partneri naprednjaka su se rešili da ovog puta ne ćute. Aleksandar Vučić je besan

Privatno obezbeđenje

30.jul 2025. Katarina Stevanović

Kraljevački batinaši u Novom Pazaru: Interventni odredi SNS-a

Upad privatnog obezbeđenja u zgradu Državnog univerziteta u Novom Pazaru, koji je izazvao nasilno izbacivanje studenata, pokrenuo je talas političkih i društvenih reakcija u Srbiji

Komentar

Komentar

Razaranje identita Beograda

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure