img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Poginula Darija Dugina: Da li je nesreća bila planirana

21. avgust 2022, 17:25 S.Ć.
Foto: Twitter
Uspomena: Aleksandar i Darija Dugin
Copied

U automobilu u kome je poginula Darija Dugina, trebalo je da bude i njen otac, Aleksandar Dugin, koga na Zapadu smatraju „Putinovim mozgom“. Ko je Aleksandar Dugin? Marija Zaharova kaže da se sumnja da je u ovu nesreću umešan Kijev

Darija Dugina, tridesetogodišnja novinarka, nastradala je ekspoloziji automobila u predgrađu Moskve u subotu uveče. Darija Dugina je ćerka Aleksandra Dugina, filozofa koga na Zapadu zovu „Putinovim mozgom“, što je bio glavni razlog zbog kog je njena smrt postala vest dana.

I, većina onih koji su je pročitali, prvo se zapitala ko je Aleksandar Dugin. U „Vremenu“ br. 759, Pavle Rak je u tekstu Rusija, prestol božji,  2005. o Aleksandru Duginu napisao sledeće:

„Najprisutniji teoretičar i praktičar evrazijstva danas je Aleksandar Dugin, koji je istovremeno i neka vrsta zvaničnog geopolitičara putinovske Rusije. Njegov 1000 strana obiman udžbenik Osnovi geopolitike izučava se na Akademiji generalštaba ruske vojske, na Diplomatskoj akademiji, na mnogim univerzitetskim katedrama širom Rusije. Dugin je bio drugi čovek, a prvi teoretičar i ideolog Nacional-boljševičke partije, i na sličan način kao mitropolit Jovan, često u istim publikacijama, predstavljao ruskoj publici pozitivne strane fašizma, nacizma i staljinizma. Dugin je bio savetnik predsednika ruske Dume, komuniste Seleznjova. Dugin je (da li još uvek?) spoljnopolitički savetnik u Putinovoj ekipi. Dugin je osnivač političkog pokreta Evrazija, čije su ambicije da položi osnovne smernice strateškom razvoju Rusije.

Evrazijstvo je pre nekoliko godina, sada nešto manje, bilo prava intelektualna moda među ruskim političarima, ekonomistima, vojnim stratezima… Termin se svaki čas pojavljuje u štampi, vrše se analize dugoročne makroekonomske politike s tačke gledišta evrazijstva, s vremena na vreme, iznerviran nedovoljnom kooperativnošću samozadovoljnog i premoćnog Zapada, Putin čini korake u stranu Kine, Koreje, Indije, Irana, lansira ideje o strateškom ekonomskom, političkom i vojnom partnerstvu. I… na kraju uvek poslušno legne na rudu i podrži ono što od njega zahteva Amerika. Kao što je to činio i Jeljcin, kao što će to biti i sa svakom sledećom vlašću u Rusiji, uz veća ili manja odstupanja. Rusija je danas suviše slaba da bi mogla da vodi realnu, samostalnu politiku. I to stanje se neće izmeniti ni sutra, ni prekosutra. Evrazijstvo je danas samo malo više od puke intelektualne igre, čiji je cilj da kompenzuje rane nastale u povređenom samoljublju. Ono je današnji, virtualan način povratka u prošlost, slavnu ali nepovratnu, u kojoj je ruska država ili neki njen simbolički ekvivalent, poput Džingis-kanove, bila jaka, grozna, tako da su je se svi plašili (a strah se u ovakvim maštarijama brka sa poštovanjem).“

Zapad, Aleksandra Dugina smatra bliskim prijateljem predsednika Putina i važnim savetnikom za nacionalna pitanja. Veruje se da je odnos Rusije prema Ukrajini, kao i pripajanje Krima, deo njegovog viđenja budućnosti nacije, kao i to da Rusija mora da ima znatno agresivniju ulogu na svetskoj sceni.

Foto:AP

Tragedija se dogodila u Podmoskovlju u blizini sela Bolši Vjazemi oko 21.45 sati po lokalnom remenu kad je džip „tojota lendkruzer prado“  eksplodirao u pokretu. Darja Dugina se vraćala sa književno-muzičkog festivala „Tradicija“ gde je bila sa ocem.

Usled snažne eksplozije Dugina je izgubila kontrolu i zabila se u ogradu. Eksplozija je bila toliko snažna da je nesrećnu devojku izbacila iz automobila na asfalt.

Prema izjavi bliskog prijatelja porodice Andreja Krasnova, „To su bila kola njenog oca. Darija vozi drugi automobil, ali je danas uzela očev auto, jer je Aleksandar imao druge planove. On se vratio, bio je na mestu tragedije. Moj utisak je da je Aleksandar bio meta napada, ili su meta bili oboje.“

Sada, nakon nesreće, Raša tudej o Duginu piše kao o relativno marginalnoj političkoj figuri, koji jeste bio savetnik mnogih političara, ali nikada nije imao zvaničnu funkciju i nije tako blizak Kremlju. Takođe, RT kaže da su neki njegovi stavovi bili previše radikalni čak i za ruske nacionalističke krugove.

Njegova ćerka, Darija Dugina, u potpunosti je delila stavove svog oca, podržavajući politiku Rusije prema Ukrajini. Oboje su bili sankcionisani zabranom putovanja na Zapad kao bliski saradnici ruskih vlasti.

Ruski istražitelji veruju da je saobraćajna nesreća u kojoj je poginula, bila naručena i planirana.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova rekla je da ako s epotvrde sumnje da je Ukrajina umešana u smrt Darije Dugine, „to će ukazati na politiku državnog terorizma Kijeva.“

Kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog odbacio je danas tvrdnje da Kijev stoji iza ubistva Darije Dugine.

„Ukrajina, naravno, nema veze sa jučerašnjom eksplozijom, jer mi nismo zločinačka država, kao što je Ruska Federacija, a tim pre ni teroristička država“, rekao je novinarima savetnik predsedničkog kabineta Mihail Podoljak.

S.Ć./ RTS/Sputnjik

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Putin Moskva Nesreća Zaharova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kula

01.jun 2026. B. B.

Izbor predsednika opštine u Kuli uz mnogo policije i bez „nepodobnih“ medija

Oko zgrade Skupštine opštine Kula je veliki broj pripadnika interventne policije, a u samom centru Kule nalazi se i nekoliko marica. Pristalica i protivnika režima nema

Xi Jinping,Adrijana Mesarovic,Huai Jinpeng

Srbija i Kina

01.jun 2026. Isidora Cerić

„Čelični zagrljaj Kine“: Šta Srbiji ostaje posle Vučića?

Međunarodni ugovori ne prestaju da važe kada se promeni vlast. Građani Srbije će Kini decenijama vraćati kredite za projekte koje su dobijale kineske kompanije

SPS

01.jun 2026. Katarina Stevanović

Zašto je Ivica Dačić ponovo rođen

Šta je Ivica Dačić poručio rekavši da je ponovo rođen i da to treba da iskoriste i država i partija

Donald Tramp i Benjamin Netanjahu, zagrljeni između zastava SAD i Izraela

Javno mnjenje

01.jun 2026. K. S.

Srbi podržavaju Iran i Palestince, a Trampa ne mogu da smisle

Istraživanja pokazuju da građani Srbije više simpatija imaju prema Iranu, Palestini i Vladimiru Putinu nego prema SAD, Izraelu i Donaldu Trampu. Razlika je vidljiva među pristalicama vlasti i opozicije

Serdar i vojvoda

01.jun 2026. B. B.

Vučić zahvalio Trampu što ga je pomenuo

Tramp u Srbiji ima ubedljivo najveću podršku u odnosu na bilo koji drugi deo Evrope, ocenio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure