img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Pad drona u Zagrebu: Krater sa puno nepoznanica

12. mart 2022, 18:06 Sofija Popović
Foto: AP Photo/Darko Bandic
Krater usred Zagreba: Istraga je u toku
Copied

Zna se da se radi o bespilotnoj letelici sovjetske proizvodnje. Letela je brzinom mlaznih aviona preko dve države članica NATO i srušila se u trećoj. I Rusi i Ukrajinci tvrde da nemaju veze sa ovim dronom. Istraga je u toku, više detalja očekuje se kada se ostaci izvade iz kratera. Rat u Ukrajini je bukvalno pogodio Hrvatsku

Za „Vreme“ iz Zagreba

U četvrtak uveče 11. marta u glavnom gradu Hrvatske čuo se jak prasak. Nešto je palo sa neba, udarilo u zemlju i napravilo krater velike dubine. Razbacani ostaci oko kratera veoma brzo su pokazali da se ne radi o ostatku nekog meteora ili drugog nebeskog tela, već o vojnoj letelici. Na to su ukazivala dva padobrana na tlu oko rupe. Na ostatku pale konstrukcije videla se i crvena petokraka karakteristična za vojnu proizvodnju iz sovjetskog vremena.

Spletom čudnih okolnosti Hrvatsku je tako i bukvalno pogodio rat u Ukrajini.

Preko dve zemlje NATO-a do treće

Dosadašnja istraga pokazala je da se radi o letelici dugoj 14 metara i teškoj 5 tona. Prava je sreća što nema povređenih jer je pala na nekoliko desetina metara od velikog studentskog doma „Stjepan Radić“ i velikog broja stambenih objekata.

Za sada se zna da je bespilotna letelica do Zagreba došla iz pravca Ukrajine preko vazdušnog prostora Mađarske i Rumunije. Letela je 700 kilometara na sat na visini od 1300 metara. U Mađarskoj se zadržala čak 40 minuta, u Rumuniji 3, a nakon 6 minuta u hrvatskom vazdušnom prostoru letelica se sručila na Jarunskoj cesti u Zagrebu. Radi se o letelici srednjeg dometa TU 141 koja se proizvodila u SSSR. Mađari su potvrdili da su letelicu uočili i pratili, a isto to su uradili i Rumuni. Za mnoge je neverovatno da nijedna od tri članica NATO-a nije reagovalo i srušilo letelicu koja se kretala prema nuklearki Krško.

Ozbiljan bezbednosni propust

Čija je to letelica i zašto je pala u Zagrebu – to se još uvek ne zna. I Rusi i Ukrajinci tvrde da je nisu oni ansirali. Neke analize pokazuju da je Ukrajina jedini operater ovakvih dronova, kao i da su ih koristili u poslednje vreme u špijunske svrhe, ali i kao mamac u slučaju vazdušnih napada. Sa druge strane, ne isključuje se ni mogućnost da su ih Rusi izvukli iz skladišta i da ih sada koriste u iste svrhe kao Ukrajinci.

Vlasti u Hrvatskoj ocenile su da se radi o „ozbiljnom incidentu“, ali da ne treba širiti strah. Predsednik Zoran Milanović poručio je da se mora utvrditi kako je došlo do pada u Zagrebu i kako letelica nije srušena na putu do Hrvatske iznad drugih država članica NATO. „Mene jako zanima, kako nesofisticirana letelica može toliko dugo nesmetano leteti brzinom mlaznog aviona kroz NATO-ov zračni prostor“.

Psihoza straha

Iz NATO-a su saopštili kratko da je „integrisana vazdušna i raketna odbrana pratila put letenja objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu“.

U subotu je nastavljena istraga. Nadležni su poručili da će se verovatno znati više detalja „ukoliko budu mogli“ da izvuku ostatak letelice iz kratera.

Studenti iz jednog paviljona studentskog doma nezadovoljni su zbog toga što su evakuisani iz bezbednosnih razloga i ne znaju kada će moći da se vrate u svoje sobe. Rečeno im je da moraju izaći na „neodređeno vreme“.

Kako pišu hrvatski mediji, građani su zabrinuti iako nisu u strahu. Vlasti apeluju da se ne spekuliše o ovoj temi dok se istraga ne završi, jer usred psihoze zbog korona virusa i sada rata ne treba ljude plašiti još više, nego što već jesu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

NATO Zoran Milanović Rat u Ukrajini dron Zagreb bespilotna letelica Zagreb letilica SSSR Hrvatska Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Davljenje kritičkih medija

25.februar 2026. Nemanja Rujević

Priprema za konačni obračun: Ne veruj Sadleru, ni kad’ u miru dolazi

Promene u Junajted grupi mnogima liče na pripremu „konačnog obračuna“ vlasti u Srbiji sa preostalim kritičkim medijima. Kako bi to moglo da izgleda i da li građani mogu da učine nešto

„Mrdićevi zakoni“

24.februar 2026. Bojan Bednar

Sudija Majić: Razgovori o izmeni „Mrdićevih zakona“ novo grubo šegačenje vlasti

„Kakva sad Venecijanska komisija i spremnost da se razgovara o 'Mrdićevim zakonima' kad nam je sam predsednik Republike rekao da smo prvi put doneli zakone bez stranaca“, kaže za "Vreme" sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić

Raskrinkavanje predsednika Srbije

24.februar 2026. Srećko Matić (DW)

Poslanik CDU-a, sestrinske partije SNS-a: Vučić je dvoličan

Šta se događa s postupkom Evropske narodne partije protiv Srpske napredne stranke? Šta nemački demohrišćani kažu o Vučićevom  sistemu vladanja i licemerju?

Bezbednost predsednika Srbije

24.februar 2026. M. L. J.

Još jedan atentat na Vučića: Uhapšeni osumnjičeni za pripremu likvidacije predsednika

Uhapšeni su osumnjičeni iz Kraljeva, koji su dogovarali nabavku oružja i napad na život i telo predsednika Republike Srbije, njegove supruge i dece, saopštio je MUP Srbije. Ova vest čak ni na portalima nekih režimskih medija u utorak ujutru nije bila na prvom mestu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure