
Majdanpek
Rudnik radi, a građani u mraku: Majdanpek treći dan bez struje
Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno
Foto: Promo
„Hod sa vodom“, izložba Vladimira Nikolića koja na Venecijanskom bijenalu ove godine predstavlja savremenu srpsku umetnost, priča o odnosu tehnologije i prirode. Hrvatska izložba je posvećena današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će zavisiti od aktuelnih vesti, a crnogorska gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima
U četvrtak pre podne otvoren je Paviljon Srbije na Venecijanskom bijenalu izložbom Vladimira Nikolića Hod sa vodom.
Venecijansko bijenale je jedan od najznačajnijih događaja u svetu savremene umetnosti. Ove godine se nakon prošlogodišnje pauze zbog pandemije održava 59. put, a učestvuju 213 umetnika iz 80 zemalja. O ovogodišnjem slogane Bijenala Mleko od snova, umetnička direktorka Ćečilija Alemeni kaže da upućuje na fokus Bijenala: predstavljanje tela i njegove metamorfoze, odnos pojedinca i tehnologije i povezanost tela i Zemlje.
Kao i do sada, Venecijansko biujenale obuhvata međunarodnu izložbu, i izložbe u nacionalnim paviljonima i Đardinima i Arsenalu. Srbija ima paviljon na Venecijanskom bijenalu od 1938. godine.

Biljana Ćirić kustoskinja izložbe kaže da su mediji „odlično reagovali na izgled paviljona i prezentaciju izložbe“ i objašnjava da je Srpski paviljon „refleksija krize našeg vremena, ali i civilizacijska refleksija na to kako biti drugačiji čovek u svetu koji se polako stvara ispred nas“.
Izložba Hod sa vodom Vladimira Nikolića ima dva rada 800m i Dokument, odgovore na zadatu temu ovogodišnjeg bijenala – odnose tehnologije i prirode, konkretno sa vodom kao osnovnim delom naših tela i kao prostorom povezivanja. Nikolić svoje delo opisuje kao ambijentalnu instalaciju. To su video projekcije koje on zbog njihove veličine, kako kaže, voli da naziva monumentalnim slikama. „Oba rada su realnosti dovedene u stanje geometrijske apstrakcije. To je nejredukovanija slika stvarnosti koju sam mogao da zamislim i izvedem“ kaže Nikolić.
Danas je otvorena izložba i u Paviljonu Hrvatske izložbom Bez naziva Tome Savića-Gecina a posvećena je današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će praktično zavisiti od aktuelnih vesti svakog dana do završetka Bijenala.
Veneciji se danas predstavila i Crna Gora, izložbom Umeće držanja za ruke / dok se probijamo kroz sedimentni oblak sa radovima umetnika Dantea Buua, Lidije Delić, Ivana Šukovića, Darka Vučkovića i Jelene Tomašević, te delima iz Kolekcije umetnosti nesvrstanih zemalja: Zuzane Halupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video zapisom o skulpturi umetnika Bernarda Matemere. Izložba gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima.
Venecijansko bijenale je otvoreno do 27. novembra.
S.Ć. /Seecult.org
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno

Praznični dani iznedrili su dva nova lica debelih veza sa Srpskom naprednom strankom i još debljih dosijea. Jedan im je na Informeru pevao “na uvce”, a drugi vređao novinare nadomak Pionirskog parka

Konzervator Nenad Lajbenšperger, ličnost godine „Vremena“, priča o borbi za očuvanje Generalštaba, svim pritiscima i pretnjama, kao i tome kako je on „sa nemačkim prezimenom“ otišao u rat na Kosovo dok se neki samo busali u tobože patriotske grudi

Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje funkcionera zbog navodnog falsifikovanja dokumenata i zloupotrebe položaja prilikom oduzimanja statusa kulturnog dobra zgradi Generalštaba. List Danas objavio je detalje optužnice
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve