„Hod sa vodom“, izložba Vladimira Nikolića koja na Venecijanskom bijenalu ove godine predstavlja savremenu srpsku umetnost, priča o odnosu tehnologije i prirode. Hrvatska izložba je posvećena današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će zavisiti od aktuelnih vesti, a crnogorska gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima
U četvrtak pre podne otvoren je Paviljon Srbije na Venecijanskom bijenalu izložbom Vladimira Nikolića Hod sa vodom.
Venecijansko bijenale je jedan od najznačajnijih događaja u svetu savremene umetnosti. Ove godine se nakon prošlogodišnje pauze zbog pandemije održava 59. put, a učestvuju 213 umetnika iz 80 zemalja. O ovogodišnjem slogane Bijenala Mleko od snova, umetnička direktorka Ćečilija Alemeni kaže da upućuje na fokus Bijenala: predstavljanje tela i njegove metamorfoze, odnos pojedinca i tehnologije i povezanost tela i Zemlje.
Kao i do sada, Venecijansko biujenale obuhvata međunarodnu izložbu, i izložbe u nacionalnim paviljonima i Đardinima i Arsenalu. Srbija ima paviljon na Venecijanskom bijenalu od 1938. godine.
Foto: PromoNaša umetnost u Veneciji od 1938. godine: Srpski paviljon
Biljana Ćirić kustoskinja izložbe kaže da su mediji „odlično reagovali na izgled paviljona i prezentaciju izložbe“ i objašnjava da je Srpski paviljon „refleksija krize našeg vremena, ali i civilizacijska refleksija na to kako biti drugačiji čovek u svetu koji se polako stvara ispred nas“.
Izložba Hod sa vodom Vladimira Nikolića ima dva rada 800m i Dokument, odgovore na zadatu temu ovogodišnjeg bijenala – odnose tehnologije i prirode, konkretno sa vodom kao osnovnim delom naših tela i kao prostorom povezivanja. Nikolić svoje delo opisuje kao ambijentalnu instalaciju. To su video projekcije koje on zbog njihove veličine, kako kaže, voli da naziva monumentalnim slikama. „Oba rada su realnosti dovedene u stanje geometrijske apstrakcije. To je nejredukovanija slika stvarnosti koju sam mogao da zamislim i izvedem“ kaže Nikolić.
Danas je otvorena izložba i u Paviljonu Hrvatske izložbom Bez naziva Tome Savića-Gecina a posvećena je današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će praktično zavisiti od aktuelnih vesti svakog dana do završetka Bijenala.
Veneciji se danas predstavila i Crna Gora, izložbom Umeće držanja za ruke / dok se probijamo kroz sedimentni oblak sa radovima umetnika Dantea Buua, Lidije Delić, Ivana Šukovića,Darka Vučkovića i Jelene Tomašević, te delima iz Kolekcije umetnosti nesvrstanih zemalja: Zuzane Halupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video zapisom o skulpturi umetnika Bernarda Matemere. Izložba gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima.
Venecijansko bijenale je otvoreno do 27. novembra.
S.Ć. /Seecult.org
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija i Žandarmerija silom su sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu izbacili studente i profesore koji su blokirali zgradu zbog otkaza Jeleni Kleut. Vlast tvrdi da je intervencija bila zakonita. Opozicija i akademska zajednica upozoravaju na početak otvorene represije. Opomene stižu i iz Evropske unije
Tokom današnjeg protesta studenata i građana u Novom Sadu, koji su pružili podršku profesorki Jeleni Kleut, priveden je Milan Jaćimović, sin autoprevoznika Milomira Jaćimovića. On je kasnije pušten
Protest studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji je prerastao u blokadu zgrade okončan je. Dekan je prethodno pozvao policiju, koja je iz zgrade iozbacila okupljene primenjujući silu. Studetni poručuju da neće stati sve dok profesorka Jelena Kleut ne bude vraćena na fakultet
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!