„Hod sa vodom“, izložba Vladimira Nikolića koja na Venecijanskom bijenalu ove godine predstavlja savremenu srpsku umetnost, priča o odnosu tehnologije i prirode. Hrvatska izložba je posvećena današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će zavisiti od aktuelnih vesti, a crnogorska gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima
U četvrtak pre podne otvoren je Paviljon Srbije na Venecijanskom bijenalu izložbom Vladimira Nikolića Hod sa vodom.
Venecijansko bijenale je jedan od najznačajnijih događaja u svetu savremene umetnosti. Ove godine se nakon prošlogodišnje pauze zbog pandemije održava 59. put, a učestvuju 213 umetnika iz 80 zemalja. O ovogodišnjem slogane Bijenala Mleko od snova, umetnička direktorka Ćečilija Alemeni kaže da upućuje na fokus Bijenala: predstavljanje tela i njegove metamorfoze, odnos pojedinca i tehnologije i povezanost tela i Zemlje.
Kao i do sada, Venecijansko biujenale obuhvata međunarodnu izložbu, i izložbe u nacionalnim paviljonima i Đardinima i Arsenalu. Srbija ima paviljon na Venecijanskom bijenalu od 1938. godine.
Foto: PromoNaša umetnost u Veneciji od 1938. godine: Srpski paviljon
Biljana Ćirić kustoskinja izložbe kaže da su mediji „odlično reagovali na izgled paviljona i prezentaciju izložbe“ i objašnjava da je Srpski paviljon „refleksija krize našeg vremena, ali i civilizacijska refleksija na to kako biti drugačiji čovek u svetu koji se polako stvara ispred nas“.
Izložba Hod sa vodom Vladimira Nikolića ima dva rada 800m i Dokument, odgovore na zadatu temu ovogodišnjeg bijenala – odnose tehnologije i prirode, konkretno sa vodom kao osnovnim delom naših tela i kao prostorom povezivanja. Nikolić svoje delo opisuje kao ambijentalnu instalaciju. To su video projekcije koje on zbog njihove veličine, kako kaže, voli da naziva monumentalnim slikama. „Oba rada su realnosti dovedene u stanje geometrijske apstrakcije. To je nejredukovanija slika stvarnosti koju sam mogao da zamislim i izvedem“ kaže Nikolić.
Danas je otvorena izložba i u Paviljonu Hrvatske izložbom Bez naziva Tome Savića-Gecina a posvećena je današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će praktično zavisiti od aktuelnih vesti svakog dana do završetka Bijenala.
Veneciji se danas predstavila i Crna Gora, izložbom Umeće držanja za ruke / dok se probijamo kroz sedimentni oblak sa radovima umetnika Dantea Buua, Lidije Delić, Ivana Šukovića,Darka Vučkovića i Jelene Tomašević, te delima iz Kolekcije umetnosti nesvrstanih zemalja: Zuzane Halupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video zapisom o skulpturi umetnika Bernarda Matemere. Izložba gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima.
Venecijansko bijenale je otvoreno do 27. novembra.
S.Ć. /Seecult.org
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću
Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Novosadski odbor Pokreta slobodnih građana saopštio je da je njihov član Radivoje Jovović pušten iz kućnog pritvora, u kojem se nalazio zbog učešća u nenasilnom protestu u avgustu
U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!