Foto: N1Transparentnost Srbija navodi da je ODIHR izneo brojne zamerke na predloženu normu, koja je, kako ističu, prepisana iz crnogorskog zakona bez prilagođavanja ostatku pravnog sistema.
Limiti za troškove kampanje postavljeni previsoko, „kampanja trećih lica“ nije dovoljno uređena, a ključni problemi kontrole i sankcija ostaju nerešeni, smatra ODIHR
Transparentnost Srbija saopštila je da je Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava ukazala na brojne nedostatke nacrta izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti.
Transparentnost Srbija u saopštenju navodi da taj nacrt predstavlja pokušaj da se ispune preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije, koje je vlast, kako ocenjuju, uporno zanemarivala u prethodnim reformama. Ipak, ističu, kroz nacrt nije ni pokušano da se ispune neke od ključnih preporuka, poput uvođenja delotvornih mehanizama nadzora i sistema kazni srazmernih učinjenom delu.
Kada je reč o najčešćoj sankciji sa kojom se sada suočavaju stranke za koje Agencija za sprečavanje korupcije utvrdi da su kršile pravila tokom kampanje, ODIHR je preporučio da se preciziraju uslovi za njeno izricanje.
Iako je ODIHR još pre deset godina zatražio uvođenje limita za troškove izborne kampanje, vlast je to sada prvi put predložila u nacrtu.
Iz Transparentnosti Srbija navode da je predložena granica od čak osam miliona evra i dodaju da je to više od ukupno prijavljenih troškova izborne kampanjeSrpske napredne stranke iz 2023. godine, koja je bila skuplja nego kampanje svih ostalih učesnika zajedno.
U saopštenju se ističe i da su u Češkoj troškovi po jednoj izbornoj listi približno dva miliona evra, dok u Bugarskoj i Hrvatskoj iznose oko 1,5 miliona.
ODIHR je zatražio smanjenje limita, njegovo vezivanje za određeni broj prosečnih zarada u državi, ali i propisivanje sankcija u slučaju kršenja tog pravila.
Restriktivna pravila
Značajnu novinu u nacrtu predstavlja i pokušaj uređivanja „kampanje trećih lica“, kako bi se sprečilo zaobilazno kršenje pravila o finansiranju kampanje.
Transparentnost Srbija navodi da je ODIHR izneo brojne zamerke na predloženu normu, koja je, kako ističu, prepisana iz crnogorskog zakona bez prilagođavanja ostatku pravnog sistema.
ODIHR je preporučio i restriktivnija pravila o kreditima za kampanju, preciziranje normi o korišćenju usluga javnih institucija, sprečavanje zaobilaznog kršenja pravila o maksimalnim prilozima pravnih lica, mere za veću transparentnost finansiranja dok izborna kampanja traje, preciziranje kriterijuma za kontrolu poreske uprave i uvođenje efikasnih žalbi na odluke Agencije po prijavama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.