img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Nuklearni protokoli: Pravilo ludog čoveka

30. mart 2022, 12:47 Slobodan Bubnjević
Foto: Pixabay
Slika apokalipse: Atomksa pečurka
Copied

Brige o nuklearnim arsenalima iznova su aktualizovane zbog rata u Ukrajini i zveckanja oružjem sudnjeg dana. Na tankoj granici sukoba nalaze se Rusija i SAD koje raspolažu sa 90 odsto od 13.080 nukelarnih bojevih glava koliko ih danas ima na svetu. I američki i ruski protokol o aktiviranju strateških nuakleranih kapaciteta predviđaju da odluku o tome donosi isključivo predsednik države. U slučaju da je predsednik Rusije onomogućen da odogovori na atomski udar, sistem „Mrtva ruka“ automatski ga prepoznaje i lansira protivudar

Ako ste se našli u objektu gde važi “pravilo dva čoveka“, ni u jednoj prostoriji ne smete biti sami. Veruje se da ova kontrolna mera, koja inače važi u brojnim bezbednosnim organizacijama ili konspirativnim preduzećima, otežava špijunažu, krađu i nenamensku upotrebu resursa.

Foto: AP Photo/Patrick Semansky
Gospodari nuklarnog arsenala: Vladimir Putin i Džozef Bajden

Kod sistema koji upravljaju strateškim nuklearnim kapacitetima „pravilo dva čoveka“ je uobičajeni kontrolni mehanizam koji smanjuje mogućnost da se nuklearne bojeve glave lansiraju greškom ili odlukom jednog neuračunljivog ili mentalno nestabilnog pojedinca (veruje se kako je zanemarljiva verovatnoća da dve osobe istovremeno osete neizdrživu potrebu da unište svet, mada nikad nije data slična procena).

Slučaj majora Heringa

Različite nuklearne sile su osmislile raznovrsne tehnike kako se ovo pravilo primenjuje, ali sve one su konceptualno slične – mehanizam lansiranja se može aktivrati i pokrenuti samo uz pomoć dva ključa, bilo da je reč o pravim, mehaničkim ključevima kakvi su uobičajeni u podmornicama, elektronskim šiframa ili biometrijskim parametrima, a „brave“ su dovoljno fizički udaljene ili razdvojene barijerom da ih jedan čovek ne može istovremeno otključati. Ovo je rešeno u skladu sa takozvanim poka-joke inženjerskim principom (bezbednosno rešenje koje svojim dizajnom ili načinom funkcionisanja otklanja mogućnost greške, kao što je npr. kvačilo u automobilu zbog koga se vozilo ne može upaliti ako vozač nije u svom sedištu).

IMG-1874
Hidrogenska bomba „Romeo“, 1954. / Foto: Wikipedia

Pravilo dva čoveka je svojevremeno kritkovano jer se ispostavlja da odgovorni operateri, uvek dvojica, u nuklearnim silosima, podmornicama ili lansirnim vozilima, svu svoju pažnju usmeravaju isključivo na analizu autentičnosti i da će okenuti ključeve tek kad se usaglase da je naredba o lansiranju pouzdana, ne baveći se pritom ni njenom moralnom, ni zdravorazumskom stranom.

Poznat je slučaj američkog majora Heralda Heringa koji je 1975. godine otpušten iz ratnog vazduhoplovstva jer je upitao: „Kako da proverim da je naređenje stiglo od predsednika koji je uračunljiv?“

Kao i gotovo svi drugi elementi takozvanih protokola lansiranja, pravilo dva čoveka je na ovaj način podrobno diskutovano i analizirano tokom hladnoratovske ere. Slične brige o nuklearnim arsenalima iznova su aktuelizovane zbog tragičnog rata u Ukrajini i zveckanja oružjem sudnjeg dana, posebno kad je reč o kontroli nukelarnih arsenala Ruske federacije i Sjedinjenih Američkih država, koje poseduju oko 90 odsto od 13.080 nukelarnih bojevih glava koliko ih danas ima na svetu.

Zlatni kod američkog predsednika

Odluku o lansiranju nuklearnih bombi u SAD donosi američki predsednik ili, u slučaju njegove smrti, potpredsednik, koristeći za lansiranje takozvane “zlatne kodove”. Reč je o šiframa koje svakodnevno iznova generišu američke bezdbenosne agencije i dostavljaju ih Beloj kući. Kodovi se štampaju na kartici koja se naziva “biskvit” i većina kodova je pogrešna, a američki predsednik je dužan da memoriše koji kod po redu je tog dana ispravan. U slučaju da donese odluku o lansiranji, američki predsednik, prema pravilu dva čoveka, zajedno sa sekretarom odbrane, unosi odgovarajući zlatni kod u kontrolni mehanizam koji se nalazi u nuklearnom koferu poznatom kao “nuklearni fudbal”.

IMG-1875
Atomska pečurka / Foto: Wikipedia

Kofer za lansiranje, opisivan u medijima i kao metalni kofer brenda Zero, ali i kao muška kožna aktovka, je neprestano uz predsednika gde god da ide. Mnogo pre lansiranja, predsednik putem ovog kofera (koji je opremljen radio predajnikom) šalje signal Združenom generalštabu, potom sa sekretarom odbrane i načelnikom generalštaba razmatra i odlučuje koji će scenario lansiranja od ponuđenih planova izabrati, zatim koliki će opseg imati (totalna, ograničena razmena, jedan ICBM i sl) i šta je plan za drugi talas udara. Na kraju, unosi zlatni kod. I mada sekretar odbrane (ili, ako je on odsutan, sledeći u američkoj hijerarhiji) istovremeno unosi i svoj zlatni kod, on nema pravo veta na predsednikovu odluku o nuklearnom napadu – njegova je uloga “drugog čoveka” da proceni identitet, odnosno da li naređenje o apokalipsi izdaje zaista predsednik SAD.

Šeget ruskog predsednika i „Mrtva ruka“

Procedura lansiranja u Kremlju nije bitno drugačija. Takođe, odluku donosi ruski predsednik koji ovo naređenje izdaje putem kofera koji se po planini na Kavkazu naziva „Šeget“. Ovaj kofer aktivira bezbednosti sistem za lansiranje koji se, takođe po ruskoj planini, naziva „Kazbek“. Ruski generalštab na ovaj način prima naređenje, ali u Rusiji postoje dva paralelna mehanizma lansiranja.

IMG-1876
„Little Boy“ bačen na Hirošimu / Foto: Wikipedia

Pored Kazbeka 1980-tih razvijen je i Perimetar – to je automatski sistem za lansiranje ruskog nuklearnog arsenala. Naime, tokom osamdesetih godina, Kremlj je bio zabrinut da bi se Amerikanci mogli odlučiti na ograničenu razmenu i tako zaobići doktrinu potpunog uzajamnog uništenja (MAD), a zbog koga obe strane neće da aktiviraju svoj arsenal, sa idejom da jednim projektilom gađaju Moskvu i obezglave sovjetsko rukovodstvo kako ne bi došlo do uzvratnog udara. Zato je sovjetski pukovnik Crvene armije Valerij Jarinič, u saradnji čitavog niza sovjetskih instituta, razvio automatski sistem koji sam prepoznaje da je SSSR nuklearno napadnut i bez ljudske intervencije odgovara protivudarom. Sistem zvaničnog naziva Perimetar i danas postoji, a na Zapadu se morbidno naziva „Mrtva ruka“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ruski predsednik američki predsednik apokalipsa nuklearni protokol nrtva ruka Šeget zlatni kod biskvit Nuklearni rat nuklearni fudbal Atomski rat Kazbek nuklearni arsenal Perimetar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić

Analiza

30.mart 2026. Andrej Ivanji

Lokalni izbori 2026: Vrhunac nenormalnosti kao labudova pesma Aleksandra Vučića

Ništa nije bilo normalno pre, za vreme i posle izbora u deset lokalnih samouprava 29. marta 2026. Bio je to vrhunac nenormalnosti koju je uspostavila Srpska napredna stranka. Aleksandar Vučić je u nedelju uveče slavio nakaradnost sopstvenog sistema vladanja

Glasanje u Aranđelovcu, lokalni izbori

Lokalni izbori

30.mart 2026. Marija L. Janković

„SNS pao za deset odsto“: Da li se Vučić nakon lokalnih još više uplašio od parlamentarnih izbora

Studenti su uspeli ono što već godinu i po dana pokušavaju - da na glasanje motivišu apstinente, građane koji su deceniju i više ubijeni u pojam, apolitični i nezainteresovani za budućnost zemlje. Za vlast to znači da im se na sledećim parlamentarnim izborima crno piše

Lokalni izbori 2026.

30.mart 2026. I.M.

BLOG Studenti očekuju pokretanje pravnih postupaka zbog pritisaka i napada na građane

Održani su lokalni izbori u deset samouprava u Srbiji, a predsednik Srbije proglasio je pobedu u svim opštinama. Dok vlast slavi pobedu, opozicija ukazuje na nepravilnosti, a studenti u blokadi poručuju da se ključne bitke tek očekuju

Lokalni izbori 2026.

30.mart 2026. I.M.

Hrvatski mediji: Lokalni izbori u Srbiji obeleženi incidentima i neregularnostima

Hrvatski mediji pišu o neregularnostima i incidentima tokom lokalnih izbora u Srbiji, dok SNS slavi pobedu u deset opština. Studentski pokret i opozicija prijavili tuče, zastrašivanje birača i pritiske na posmatrače

Izbori 2026.

30.mart 2026. Marija L. Janković

Tabloidna stvarnost: Blokaderi mašu pištoljem, terorišu, tuku žene, a tu su naravno i Hrvati

Režimski tabloidi žive i rade u paralelnoj stvarnosti. O lokalnim izborima izveštavaju kao da građani terorišu vlast

Komentar

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure