img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Novi plan Šolca i Makrona za Kosovo i Srbiju: Realnost ili spisak želja

18. septembar 2022, 18:14 M. T.
Foto: AP
Šta srbija i Kosovo dopbijaju: Šolc i Markon
Copied

Albanski portal Albanijan post, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je detalje novog plana Nemačke i Francuske koji se odnosi na dalji razvoj dijaloga i odnosa Beograda i Prištine. Po tom planu, sledeće godine bi počela nova faza, a posle 10 godina, kada EU bude bila spremna da se proširi i primi države Zapadnog Balkana, trebalo bi da dođe do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo Kosova i Srbije u EU

Izvori Albanijan posta tvrde da je novi predlog Francuske i Nemačke proizašao direktno iz uključivanja Emanuela Makrona i Olafa Šolca u proces dijaloga, jer „Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da reše problem”. Takođe, kaže se i da je „novi okvir“ predstavljen Aljbinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću.

U prvoj tački ovog predloga ističe se da „do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa“. Pojašnjava se i da „Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom“, ali da se „s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije neće tražiti da pravno prizna Kosovo“. Izvori albanskog medija kažu da je ovakav stav rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim ni ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Precizira se i da „Srbija za sada, umesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku i pravnu realnost”. Pojašnjava se i da je „suština ispravna upotreba semantike – prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.

Pomenuto „prihvatanje nezavisnosti“ je podeljeno u tri tačke. Prva kaže da „faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kao i „povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusedstvo…“, pominje se i „zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU…“.

Što se tiče „prihvatanja Kosova kao posebne političko-pravne realnosti od strane Srbije“, to bi značilo da će Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, koje bi teklo kroz četiri etape. Prva faza je da „Kosovo postane članica Saveta Evrope“, druga „članstvo u Interpolu i Unesku”, treća „početak pregovora za pristupanje NATO-u i aplikacija za članstvo u EU“, a četvrta „članstvo u UN“.

Izvori Albanijan posta kažu da Nemačka i Francuska insistiraju na svemu navedenom i da su ove dve države, „stubovi EU“, usaglasile politiku prema Zapadnom Balkanu, tako što „Francuska snažno staje sa Nemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspeha Berlinskog procesa, dok Nemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu“.

Ističe se i da su Francuska i Nemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma između dve strane, koje omogućavaju uspešnu revitalizaciju Berlinskog procesa.

Kaže se i da bi se nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa pet zemalja EU pridružilo ostalim zemljama EU i priznalo Kosovo, što bi omogućilo Briselu „da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“.

Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum, i kakve bi bile posledice ako se dogovor ne postigne. Kosovo bi, osim priznanje pet država EU, dobilo „otključavajuću perspektivu za članstvo u NATO i EU“, dok bi Srbija dobila značajnu finansijsku i ekonomsku pomoć i „bila prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.

Ima i deo o štapu, odnosno posledicama odbijanja ovog predloga. Tako bi Kosovo, kao posledicu neprihvatanja, dobilo „potpunu izolaciju Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovečnost vlade“. Što se tiče Srbije, ako ne prihvati ovaj plan sledi „ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale, uz upozorenje da će „EU govoriti jednim glasom”.

Izvori Albanijan posta kažu i da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim rečima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.

M.T/Albanijan post/Kosovo onlajn/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Proces o dijalogu o Kosovu Olaf Šolc Srbija Emanuel Makron predlog Francuske i Nemačke o Kosovu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić

Lokalni izbori

13.mart 2026. K. S.

Vučić: Neka svako glasa po savesti, SNS ide da pobedi u svih deset opština

Predsednik Srbije izjavio je da građani na lokalnim izborima 29. marta treba da glasaju „po svojoj savesti“, uz poruku da Srpska napredna stranka očekuje pobedu u svih deset opština u kojima se izbori održavaju

Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Dejan Mirović

Kosovo

12.mart 2026. K. S.

Mirović: Vučić je „zabio nož u leđa Srbima“, integracija Univerziteta neće ići lako

Profesor međunarodnog javnog prava Dejan Mirović tvrdi da vlast u Beogradu snosi odgovornost za procese koji vode integraciji srpskih institucija u kosovski sistem

Ana Brnabić u Skupštini

Zaječar

12.mart 2026. B. B.

Ponavljanje lokalnih izbora: Krivična prijava protiv Ane Brnabić zbog zloupotrebe položaja

Koalicija „Promena u koju verujemo“ podnela je krivičnu prijavu protiv Ane Brnabić zato što, oglušujući se o zakon, zloupotrebljava položaj predsednice Narodne skupštine i ne raspisuje ponovljene lokalne izbore u Zaječaru

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure