img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Novi plan Šolca i Makrona za Kosovo i Srbiju: Realnost ili spisak želja

18. septembar 2022, 18:14 M. T.
Foto: AP
Šta srbija i Kosovo dopbijaju: Šolc i Markon
Copied

Albanski portal Albanijan post, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je detalje novog plana Nemačke i Francuske koji se odnosi na dalji razvoj dijaloga i odnosa Beograda i Prištine. Po tom planu, sledeće godine bi počela nova faza, a posle 10 godina, kada EU bude bila spremna da se proširi i primi države Zapadnog Balkana, trebalo bi da dođe do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo Kosova i Srbije u EU

Izvori Albanijan posta tvrde da je novi predlog Francuske i Nemačke proizašao direktno iz uključivanja Emanuela Makrona i Olafa Šolca u proces dijaloga, jer „Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da reše problem”. Takođe, kaže se i da je „novi okvir“ predstavljen Aljbinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću.

U prvoj tački ovog predloga ističe se da „do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa“. Pojašnjava se i da „Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom“, ali da se „s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije neće tražiti da pravno prizna Kosovo“. Izvori albanskog medija kažu da je ovakav stav rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim ni ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Precizira se i da „Srbija za sada, umesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku i pravnu realnost”. Pojašnjava se i da je „suština ispravna upotreba semantike – prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.

Pomenuto „prihvatanje nezavisnosti“ je podeljeno u tri tačke. Prva kaže da „faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kao i „povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusedstvo…“, pominje se i „zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU…“.

Što se tiče „prihvatanja Kosova kao posebne političko-pravne realnosti od strane Srbije“, to bi značilo da će Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, koje bi teklo kroz četiri etape. Prva faza je da „Kosovo postane članica Saveta Evrope“, druga „članstvo u Interpolu i Unesku”, treća „početak pregovora za pristupanje NATO-u i aplikacija za članstvo u EU“, a četvrta „članstvo u UN“.

Izvori Albanijan posta kažu da Nemačka i Francuska insistiraju na svemu navedenom i da su ove dve države, „stubovi EU“, usaglasile politiku prema Zapadnom Balkanu, tako što „Francuska snažno staje sa Nemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspeha Berlinskog procesa, dok Nemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu“.

Ističe se i da su Francuska i Nemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma između dve strane, koje omogućavaju uspešnu revitalizaciju Berlinskog procesa.

Kaže se i da bi se nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa pet zemalja EU pridružilo ostalim zemljama EU i priznalo Kosovo, što bi omogućilo Briselu „da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“.

Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum, i kakve bi bile posledice ako se dogovor ne postigne. Kosovo bi, osim priznanje pet država EU, dobilo „otključavajuću perspektivu za članstvo u NATO i EU“, dok bi Srbija dobila značajnu finansijsku i ekonomsku pomoć i „bila prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.

Ima i deo o štapu, odnosno posledicama odbijanja ovog predloga. Tako bi Kosovo, kao posledicu neprihvatanja, dobilo „potpunu izolaciju Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovečnost vlade“. Što se tiče Srbije, ako ne prihvati ovaj plan sledi „ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale, uz upozorenje da će „EU govoriti jednim glasom”.

Izvori Albanijan posta kažu i da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim rečima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.

M.T/Albanijan post/Kosovo onlajn/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Emanuel Makron Olaf Šolc predlog Francuske i Nemačke o Kosovu Proces o dijalogu o Kosovu Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pristalice SNS sa zastavicama

Skup naprednjaka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

Autobuski desant na Požarevac: „Da blokiramo blokadere!“

Premijer Macut kaže da narod misli svojom glavom, a radnica komunalnog preduzeća da ima dvostruki posao – šef je tražio da prvo dođu na miting, a onda da očiste grad kad se većina pristalica SNS-a spakuje u autobuse i ode

„Služba za brza dejstva“ u Vranju

25.oktobar 2025. Ivan Mitkovski

„Poziv shvatite krajnje ozbiljno“: Kako se mobilišu radnici za Vučićev miting

Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima

Komemorativna blokada u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

25.oktobar 2025. K. S.

U susret komemoraciji: Skupovi na 30 lokacija u Novom Sadu

Zborovi građana Novog Sada u nedelju (26. oktobar) organizuju okupljanja na više od 30 lokacija u 11.52

Studenti iz Čačka i Kraljeva na putu ka Novom Sadu

Studentski marš za Novi Sad

25.oktobar 2025. K. S.

I studenti iz Čačka i Kraljeva krenuli ka Novom Sadu

Na komemoraciju koja će 1. novembra biti održana u Novom Sadu, u subotu (25. oktobar) krenuli su pešaka i studenti iz Čačka i Kraljeva

Orban i Vučić

Nagrada „Ištvan Pastor“

25.oktobar 2025. Nedim Sejdinović

Mir – stabilnost – Vučić & Orban: Nagrada za ubice demokratije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Orban Vikor laureati su ovogodišnje nagrade „Ištvan Pastor“. Dobili su je za multinacionalno ubijanje demokratije

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure