img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Novi plan Šolca i Makrona za Kosovo i Srbiju: Realnost ili spisak želja

18. septembar 2022, 18:14 M. T.
Foto: AP
Šta srbija i Kosovo dopbijaju: Šolc i Markon
Copied

Albanski portal Albanijan post, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je detalje novog plana Nemačke i Francuske koji se odnosi na dalji razvoj dijaloga i odnosa Beograda i Prištine. Po tom planu, sledeće godine bi počela nova faza, a posle 10 godina, kada EU bude bila spremna da se proširi i primi države Zapadnog Balkana, trebalo bi da dođe do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo Kosova i Srbije u EU

Izvori Albanijan posta tvrde da je novi predlog Francuske i Nemačke proizašao direktno iz uključivanja Emanuela Makrona i Olafa Šolca u proces dijaloga, jer „Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da reše problem”. Takođe, kaže se i da je „novi okvir“ predstavljen Aljbinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću.

U prvoj tački ovog predloga ističe se da „do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa“. Pojašnjava se i da „Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom“, ali da se „s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije neće tražiti da pravno prizna Kosovo“. Izvori albanskog medija kažu da je ovakav stav rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim ni ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Precizira se i da „Srbija za sada, umesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku i pravnu realnost”. Pojašnjava se i da je „suština ispravna upotreba semantike – prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.

Pomenuto „prihvatanje nezavisnosti“ je podeljeno u tri tačke. Prva kaže da „faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kao i „povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusedstvo…“, pominje se i „zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU…“.

Što se tiče „prihvatanja Kosova kao posebne političko-pravne realnosti od strane Srbije“, to bi značilo da će Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, koje bi teklo kroz četiri etape. Prva faza je da „Kosovo postane članica Saveta Evrope“, druga „članstvo u Interpolu i Unesku”, treća „početak pregovora za pristupanje NATO-u i aplikacija za članstvo u EU“, a četvrta „članstvo u UN“.

Izvori Albanijan posta kažu da Nemačka i Francuska insistiraju na svemu navedenom i da su ove dve države, „stubovi EU“, usaglasile politiku prema Zapadnom Balkanu, tako što „Francuska snažno staje sa Nemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspeha Berlinskog procesa, dok Nemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu“.

Ističe se i da su Francuska i Nemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma između dve strane, koje omogućavaju uspešnu revitalizaciju Berlinskog procesa.

Kaže se i da bi se nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa pet zemalja EU pridružilo ostalim zemljama EU i priznalo Kosovo, što bi omogućilo Briselu „da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“.

Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum, i kakve bi bile posledice ako se dogovor ne postigne. Kosovo bi, osim priznanje pet država EU, dobilo „otključavajuću perspektivu za članstvo u NATO i EU“, dok bi Srbija dobila značajnu finansijsku i ekonomsku pomoć i „bila prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.

Ima i deo o štapu, odnosno posledicama odbijanja ovog predloga. Tako bi Kosovo, kao posledicu neprihvatanja, dobilo „potpunu izolaciju Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovečnost vlade“. Što se tiče Srbije, ako ne prihvati ovaj plan sledi „ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale, uz upozorenje da će „EU govoriti jednim glasom”.

Izvori Albanijan posta kažu i da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim rečima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.

M.T/Albanijan post/Kosovo onlajn/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Emanuel Makron Olaf Šolc predlog Francuske i Nemačke o Kosovu Proces o dijalogu o Kosovu Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure