img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hronika

Nova dokumenta o misterioznoj smrti ćerke Ivana Stambolića

24. јун 2024, 14:47 B.P.
Foto: Goranka Matić
Ubijen 2000. na Fruškoj gori: Ivan Stambolić
Copied

Podgoričke Vijesti prvi put su objavile dokumentaciju o smrti Bojane Stambolić u saobračajnoj nesreći 1988. godine. Njen otac, Ivan Stambolić, godinama je sumnjao da mu je ćerka ubijena. Samog Stambolića je Miloševićev režim ubnio 2000. godine

Tragična smrt Bojane Stambolić, dvadesetčetvorogodišnje ćerke Ivana Stambolića, stradale 28. aprila 1988. godine, u saobraćajnoj nesreći blizu Budve, decenijama nosi beleg zlog vremena u kome je bilo normalno da u političkim obračunima ulog mogu biti i nečija deca. Ali, kako je tačno ona stradala?

Bojana Stambolić je izgubila život samo nekoliko meseci nakon što je Slobodan Milošević iz političkog života eliminisao svog kuma i dotadašnjeg zaštitnika, pišu crnogorske „Vijesti”.

Posle čuvene Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, održane oktobra 1987. godine, Ivan Stambolić je smenjen sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije, a ubijen je, nakon kidnapovanja, na Fruškoj Gori 25. avgusta 2000. godine.

Bojana je nastradala u svojoj crvenoj „fiesti” po sitnoj kiši kada je krenula iz Budve put Hrvatske. Prema izveštaju istražnog sudije Miodraga Živkovića, koji je objavljen nakon 36 godina, u jednom trenutku Bojana je izgubila kontrolu nad vozilom, očešala se desnom stranom o branik koji ju je odbacio na suprotnu stranu puta. Automobil je probio zaštitu i survao se u tridesetak metara duboku provaliju iznad plaže Jaz, pišu Vijesti.

Njena smrt je bila propraćena najpre jezivom tišinom, da bi posle pada Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine sve češće označavana kao „misteriozna”, „nikad razjašnjena”. Bilo je i sumnjičenja i direktnih optužbi da je za pogibiju kćerke Ivana Stambolića direktno odgovoran Milošević.

„Ne znam zaista zašto me niko sve ovo vrijeme nikad nije pitao o tom tragičnom događaju”, kaže za „Vijesti” u to vreme istražni sudija, potom advokat, pa političar, a danas penzioner Miodrag Živković.

Nedostaje fotoelaborat

„Vijesti” su imale uvid u dokumentaciju ovog slučaja, ali kako tvrdi Živković, u njoj nedostaje fotoelaborat koji je detaljno urađen na licu mesta i poslat sa ostalim izveštajima ovog slučaja.

„Uviđaj je urađen po svim uzusima tadašnje prakse, kaže Živković.”

Službena beleška sadrži, između ostalog, Zapisnik o uviđaju, obdukcioni nalaz koji je potpisao dr Budimir Borovinić, hemijska analiza Odjeljenja za patologiju i sudsku medicinu Medicinskog zavoda Titograd koja je pokazala da nije bilo tragova alkohola u krvi Bojane Stambolić, izveštaj veštaka mašinske struke Zorana Vidića, skicu mesta događaja sa legendom i službenu zabelešku SUP Budva sa potpisom saobraćajnog milicionera Milutina Grujića.

Saobraćajno veštačenje, međutim, nije urađeno.

„U moje vrijeme je bila praksa, kad se nešto ovako dogodi, istražni sudija uradi uviđaj, pokupi sve dokaze i izda naloge koji su svrsishodni i relevantni. Onda se spisi dostavljaju tužilaštvu koje može da zatraži dodatno da se još nešto uradi. Očigledno je da je tužilaštvo arhiviralo ovaj izvještaj. Danas bi se vjerojatno moralo raditi saobraćajno vještačenje, ali u konkretnoj situaciji to ništa ne bi promijenilo”, objašnjava Živković i dodaje da je mnogo važnije mašinsko veštačenje.

Sličnog mišljenja je i diplomirani inženjer mašinstva Srđan Vukić, ovlašćeni sudski veštak mašinske struke, koji nakon detaljne analize nalaza, kaže da je veštak Vidić postupio profesionalno, konstatovao tačnu pređenu kilometražu, pokušao da utvrdi tehničku ispravnost vozila i na taj način potvrdio da prednji točkovi reaguju na okretanje volana, što bi bila informacija koja potvrđuje ispravnost upravljačkog sistema.

„Takođe je napomenuto da je hidraulično ulje u rezervoaru nešto ispod polovine, što takođe ukazuje da je kočioni sistem imao dovoljno ulja da pravilno funkcioniše”, objašnjava Vukić.

Advokat Božo Prelević, nekad i sam istražni sudija, ocenjuje za „Vijesti” da se na osnovu dokumenata može zaključiti da je Miodrag Živković obavio svoj posao veoma profesionalno i preduzeo sve što je bilo neophodno da bi se utvrdio uzrok saobraćajne nesreće.

„Nesporno je da je uzrok klizav kolovoz i brzina kojom se kretalo vozilo. Svako vještačenje polazi od policijskog zapisnika gdje su te dvije stvari navedene”, objašnjava Prelević koji se tih dana zatekao u Budvi.

Jeziva tišina i smrt pod velom sumnje

Živković pak, navodi jedan detalj koji je, po njegovom mišljenju, izazvao mnogo sumnji kod porodice Stambolić. Kako su mu rekli policajci koji su pozvali Katarinu Stambolić, Bojaninu majku, da je obaveste o smrti ćerke, ona je rekla da je to nemoguće jer joj se, kako je rekla, Bojana neposredno pre toga javila iz mesta Podgora, na Makarskoj rivijeri.

„Ispostaviće se iz razgovora sa njenim prijateljima sa kojima je sjedjela prethodno veče da je Bojana, da joj majka ne bi brinula, rekla Katarini da se javlja iz Podgore, a zapravo je bila još u Budvi”, priseća se Živković.

Miodrag Živković se prvi put čuo sa Ivanom Stambolićem dva dana kasnije, u vreme kad je rađena obdukcija. Stambolić je potom došao.

„Razgovarali smo oko pola sata na parkingu, ispred zgrade policije. Ispričao sam mu svaki detalj o tome šta sam preduzeo do tada. Siguran sam da je imao potpuno povjerenje u mene za razliku od policije u koju je otvoreno sumnjao i tražio je da direktno komuniciramo”, navodi Živković, i dodaje da je svu dokumentaciju o saobraćajnoj nesreći, preko kurira, poslao Ivanu Stamboliću na čemu se Bojanin otac najsrdačnije zahvalio.

Sutradan, posle nesreće, 29. aprila 1988. godine, „Pobjeda” i „Politika” su, pri dnu strana, ne pojašnjavajući o čijoj je kćerki reč, objavile gotovo istu kratku agencijsku vest o saobraćajnoj nesreći. I u jednom i drugim novinama pojavilo se tek nekoliko čitulja Bojaninih i porodičnih prijatelja porodice Stambolića. U centralnim dnevnim listovima Srbije i Crne Gore, makar saučešćem, nije se oglasio nijedan političar, što je bilo neuobičajeno, ali ne i neočekivano s obzirom na to da je već bila u toku kampanja medija pod Miloševićevom kontrolom protiv Ivana Stambolića.

„Ne, apsolutno niko me nije pozvao ili tražio nešto od mene. Radio sam po svojoj savjesti. Da sam imao bilo kakvu dilemu, saopštio bih je tužiocu”, kaže Živković, uz napomenu da Ivan Stambolić u to vreme nije imao političkih neprijatelja.

Naprotiv, dodaje, pre bi se moglo reći da tadašnja crnogorska vladajuća garnitura nije bila naklonjena Slobodanu Miloševiću.

Za porodicu Stambolić, međutim, ni tada a ni godinama kasnije Bojanina smrt je ostala pod velom sumnje.

Na sahrani njihove ćerke, kako svjedoče savremenici, Katarina Stambolić nije pružila ruku Slobodanu Miloševiću.

„Preteča Miloševićevih obračuna”

Višegodišnji, i do poslednjeg trenutka veoma blizak Stambolićev prijatelj dr Vladimir Jovičić, u razgovoru za beogradski NIN, februara 2001. godine, svedočio je da Ivan nikada nije dovodio u pitanje povezanost Bojanine smrti sa ishodom Osme sjednice krajem 1987. godine.

„Ivan nije izlazio iz te ‘priče’ još od dana Bojanine smrti, samo je mjera njegove zaokupljenosti njome doživljavala plime i oseke da bi ga gotovo preplavila početkom prošle godine. O okolnostima pod kojima je Bojana izgubila život pričao mi je, evo, već više od deset godina, ali nikada tako opsesivno kao nekoliko mjeseci prije nego što će biti kidnapovan. A nakon učestalih ubistava po Beogradu, kao i insceniranih ‘političkih i mafijaških saobraćajki’ širom Srbije, Ivan više gotovo ne sumnja da je njegova Bojana preteča Miloševićevih obračuna sa političkim protivnicima. Neopozivo se, kao i svi mi, uvjerio da Miloševićeva bratija ne preza ni od najokrutnijih zlodjela. Štaviše, nije joj naročito stalo ni da ih prikriva kako bi se prikazala svemoćnom i bezobzirnom do te mjere da više niko ne smije računati na dostižnost pravde i zakona”, kazao je Jovičić.

Osim toga, objašnjava Jovičić, stalno je rastao i broj njemu upućenih anonimnih pisama sa tvrdnjama, pa čak i opisima okolnosti i načina Bojanine likvidacije.

„U tim informacijama ožalošćenom ocu poturani su ‘dokazi’ da mu je kći ubijena zbog njega. Čak su navođeni i tragovi što su ih, tobože ili stvarno, zlikovci ostavili. Sva ta anonimna pisma u Ivanu su najprije podsticala osjećanje krivice. Kažem podsticala, jer je on to osjećanje potpuno neosnovano nosio od trenutka Bojanine smrti. Nije se tog osjećanja mogao osloboditi uprkos činjenici da on ničim svjesnim nije doprinio toj tragediji”, kazao je NIN-u dr Vladimir Jovičić.

Tek ovaj segment, bez obzira na sve činjenice koje proističu iz sada dostupnih dokumenata, baca potpunu sliku na tragičnu smrt Bojane Stambolić. Još i više svedoči o zločinačkom sistemu Slobodana Miloševića koji je „ubio” Ivana Stambolića mnogo pre nego što će ga njegovi zlikovci kidnapovati i mučki pogubiti.

Izvor/Vijesti

Tagovi:

ivan stambolić Smrt Bojane Stambolić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i blokade

11.јул 2025. K. S. / I. M.

BLOG Blokirana magistrala u Užicu, policija potisnula građane sa Autokomande

Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo

Blokada Autokomande

11.јул 2025. I.M.

„Zovem se Marko“: Policajac na Autokomandi skinuo fantomku nakon skandiranja (Video)

Na protestu kod Autokomande, građani su u više navrata uzvikivali „Skinite fantomke“, zahtevajući od policije da otkrije identitet prisutnih službenika. Jedan policajac je na taj zahtev odgovorio – predstavio se imenom, skinuo masku i ušao u dijalog sa okupljenima

Tenis

11.јул 2025. I.M.

Novak Đoković: Stojim uz mlade i narod, užasne su scene

Nakon poraza u polufinalu Vimbldona Novak Đoković poslao poruku u vezi sa sadašnjom situacijom u Srbiji

Protest „Vidimo se na Vidovdan“: Početak otvorenog građanskog bunta

Studentski protesti

11.јул 2025. T. S.

„Okončanje Vučićeve trinaestogodišnje vladavine neće biti lako“

Nezavisni ruski portal Insajder opisuje studentske proteste u Srbiji kao najdugoročniji i najuporniji otpor Vučiću do sada. Demonstranti su sve organizovaniji, a vlast sve brutalnija

Aleksandar Vučić: Idejni tvorac paralelnih delova društva

Štrajk advokata

11.јул 2025. T. S.

Ako advokati ne slušaju, napravićemo nove: Vučić najavio formiranje „advokata 2.0“

Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure