img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Nikolina Sinđelić: Mladi su razočarani u opoziciju

23. decembar 2024, 15:30 Mila Jovanović
Foto: Marko Dragoslavić / FoNet
Protest studenata iz grupe Borba ispred Palate Srbija
Copied

Među studentima koji blokiraju fakultete očigledno postoji animozitet prema političarima opozicije. Čak ih ne žele na svojim protestima. Kako je došlo do raskola između mladih i opozicije i kako bi to moglo da se promeni

Studentske blokade i protesti traju već skoro mesec dana. Slušaonice fakulteta postale su sobe studenata ljutih na stanje u društvu u kome žive i željnih promene. Njihovi zahtevi i razlozi zašto su izglasane blokade na svim fakultetima u univerzitetskim gradovima u Srbiji svima su dobro već poznati.

Studentskom protestu u nedelju na Slaviji su se pridružili i poljoprivrednici. Napomena u tekstu kojima pozivaju na protest bila je kratka i jasna: predstavnici političkih stranaka nisu dobrodošli.

Dobar deo mladih, uprkos rešenosti da istraje u blokiranju obrazovnih institucija, ne želi da ima posla sa opozicijom. Odakle su i kada mladi ljudi upili narativ da je sve što ima sa politikom i stranačkim organizovanjem prljavo? Kako pomiriti studente sa opozicijom?

Aktivistkinja neformalne grupe „Borba“ Nikolina Sinđelić je trenutno na četvrtoj godini studija na Fakultetu političkih nauka. Već neko vreme je članica omladine Narodnog pokreta Srbije.

Strah i nepoverenje

Zbog aktivnog učešća u pobuni na tri fronta, kao studentkinja, aktivistkinja i kao članica političke partije, imala je uvid u obe strane medalje: kako mladi gledaju na predstavnike opozicije, a kako opozicija na njih?

„Mladi se plaše da budu povezani sa opozicionim političarima jer su razočarani u njih. Tome je doprineo narativ koji vlast punom parom plasira u medijima ne bi li omladini zgadila opoziciju da slučajno ne bi pobedila na nekim izborima. Znaju da mladi svakako neće da glasaju za Vučića, pa ih tako teraju u apstinenciju”, priča Sinđelić.

Ali to je samo jedan od razloga zašto studenti ne žele da ih se dovodi u bilo kakvu vezu sa opozicijom.

Narod je rekao svoje, ali samo opozicija može da traži prelaznu vladu

Mladi su očigledno izgubili poverenje u opoziciju, što našu sagovornicu ne čudi i s obzirom na sve što je pokazala prošle godine: niz prokockanih prilika, lošu organizaciju, kominikaciju i nesuglasice.

„Ljudi uglavnom ne veruju opozociji jer oni međusobno nisu mogli da se dogovore u ključnim trenucima, pa misle da ne mogu da preuzmu kormilo borbe protiv ove vlasti. Stojim iza toga da mladi treba da predvode proteste i da studenti treba da budu glavni. Tako je bilo oduvek, i 1996. i 2000. godine. I prošle godine je trebalo da bude tako, ali nije”, kaže Sinđelić.

Protesti „Srbija protiv nasilja“, koje je organizovala istoimena koalicija, ostali su upamćeni po velikoj energiji, želji za promenom i jedinstvu opozicije –  koje je, međutim, trajalo samo nekoliko meseci. Nakon toga, jedna po jedna domina se rušila. Ljudi više nisu želeli da besciljno šetaju, a među liderima opozicije došlo je do raskola i raskida jedinstva koje je dovelo do pada njihovog rejtinga, a na kraju i nepoverenja građana.

„Mi ne možemo da poredimo prošlogodišnje proteste sa ovima, jer sada vidimo direktnu odgovornost vlasti u tragediji koja se dogodila. Za ubistva u ‘Ribnikaru’ nismo tako mogli da okrivimo nikoga, ali za Dubonu i Malo Orašje jesmo jer institucije nisu reagovale na vreme na prijave protiv Blažića”, tvrdi naša sagovornica.

nikolina-sindjelic-1
Nikolina Sinđelić na jednom od studentskih protesta

Nalaženje na pola puta

Ove godine, direktna odgovornost vlasti postoji, a tu su i kristalno jasni zahtevi studenata koji se u medijima vrte već mesec dana. Na sve to vladajuća garnitura ne može da odluči kako da spere krivicu sa sebe, pa premijer tvrdi da su svi zahtevi studenata ispunjeni, a bilo je i dezinformacija da su zahtevi prošireni.

„Razdor između opozicije i studenata sigurno postoji. Mladi moraju da shvate da, kada se izbori dogode, neko drugi mora da dođe na vlast. Mi ne želimo da nastupi anarhija, niti da država izumre. Studenti moraju da budu svesni toga da sutra neko mora biti lider zemlje. Neće doveka to biti Vučić, doći će neko drugi”, kaže Sinđelić.

Budući lideri, kako kaže, dobijaju već sada jasne poruke od mladih da, kada jednom dođu na red da zauzmu funkcionerske fotelje, neće smeti da rade ono što radi aktuelna vlast.

„To je dobra strana. Svako ko sledeći dođe, imaće veliki zadatak i veliki oblak nad glavom koji će da ga upozorava da ne sme da povredi prava mladih, jer će oni ponovo ustati”, objašnjava.

Potrebno je da mladi dopuste opozicionarima da im se približe, da budu spremni na neku vrstu dijaloga, kako bi trend da su političari nepoželjni na protestima iščezao, jer od toga niko nema koristi.

„Naravno da studenti žele da budu autonomni, ali nikome ne treba uskratiti pravo da ide na protest jer tako mi izgledamo kao uzurpatori nečega. Apsurdno je nekome braniti prisustvo. Mora da se razgovara”, kaže Sinđelić.

Lideri opozicije našli su se u nebranom grožđu. Žele da studentima pruže podršku, ali moraju da poštuju njihove zahteve da se politička obojenost protesta izbegne. Zato je potrebno da kao građani i pojedinci, a ne kao glasnogovornici svojih partija, posećuju sve akcije mladih ljudi sa kojima dele najvažniji cilj.

„Opozicija treba da pokuša da dopre do mladih. Na primer, Srđan Milivojević je na skoro svakom protestu mladih i svi ga dobro prihvataju jer se izjednačava sa njihovom energijom. Takav pristup je poprilično adekvatan jer je prijatan, narodan, a opet se ne nameće da bude predvodnik”, tvrdi Sinđelić.

Smatra da narodni poslanici i odbornici moraju da delaju na neki svoj, jedinstven način i pokažu javnosti da zaslužuju njeno poverenje. U Novom Sadu su bili prvi koji su popili pendreke, stali su uz građane koji su tada bili zadovoljni i rekli ‘to je opozicija koju mi želimo’”.

Opozicionari sada moraju da mere tri puta, a seku jednom i budu oprezni i gledaju kako da priđu mladima, a da ne budu shvaćeni pogrešno.

„Mladi trenutno ne žele ni da poslanici dođu. To smo videli u pozivu na protest na Slaviji, gde je to i napisano. Mogu da razumem političare koji ne znaju kako da se približe mladima. Oni se i dalje trude, šalju donacije studentima na fakultetima koji su blokirani, iako znaju da ne mogu ući na fakultet”, kaže Sinđelić.

Mladi beže od politike zbog godina provedenih u autoritarnom režimu, u kome se čini da su svi oni koji pretenduju da dođu na vlast isti. Predrasude i strah postoje sa obe strane. Iako su protesti studentski i u njihovoj organizaciji lideri su potpuno autonomni, kad tad će morati da se nađu na pola puta sa opozicionarima.

Tagovi:

Blokade fakulteta Grupa "Borba" Nikolina Sinđelić Studenti i opozicija Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Radio-televizija Srbije

24.oktobar 2025. I.M.

Konkurs za generalnog direktora RTS-a: Šansa za nezavisnost ili novo pokoravanje

Radio-televizija Srbije je raspisala konkurs za generalnog direktora. Pod upravom Dragana Bujoševića opozicija je RTS kritikovala da je glasilo naprednjaka, a Aleksandar Vučić besneo na svaku naznaku nepokoravanja. Bitka za nezavisnost Javnog servisa sada ulazi u novu fazu

Onima koji „danas prete ‘lustracijom’“ i koji se „bave spiskovima, pretnjama i neistinama“, biznismen Bogoljub Karić je poručio da bi trebalo da izađu „sa ozbiljnim programom i rešenjima“.

Bogoljub Karić

24.oktobar 2025. B. B.

„Vizionar i graditelj“: Zašto je Bogoljub Karić podigao glas protiv naprednjačke vlasti

Bogoljub Karić, koji je poslovnu imperiju izgradio u vreme Slobodana Miloševića, u Srbiju se vratio tek kad su naprednjaci došli na vlast. Sada se žali da u Srbiji nema mesta njegovom biznisu

U incidentu u Ćacilendu upucan je jedan čovek i zapaljen šator.

Ćacilend

24.oktobar 2025. B. B.

„Njujork tajms“: Incident u Ćacilendu podstakao tenzije uoči obeležavanja 1. novembra

Incident u Ćacilendu je najnovije u nizu zaoštravanja situacije u Srbiji od pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, piše "Njujork tajms"

Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure