img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odgovornost za nesreću

Nesreća u Novom Sadu: Projektanti dobijali upozorenja na propuste

05. новембар 2024, 08:18 Sanja Kljajić/Iva Manojlović (DW)
Novosađani ne haju za držvni dan žalosti, oni su u žalosti već godinu dana. Foto: Tanjug/ OMK MUP Republike Srbije
Tragedija u Novom Sadu
Copied

Urušavanje nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu posledica je niza propusta, tvrdi inženjer geologije Zoran Đajić koji je na projektu rekonstrukcije bio angažovan kao nadzornik za kamen

U Novom Sadu je završena trodnevna žalost, proglašena zbog velike nesreće u kojoj je stradalo 14 ljudi. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić  je u utorak, 5. novembra, podneo ostavku, ali ni on niti iko od nadležnih nije prihvatio odgovornost za još jednu tragediju koja je zadesila Srbiju.

Diplomirani pravnik Vesić je svoju ostavku obrazložio rečima: „Ne mogu da prihvatim krivicu za smrt 14 ljudi jer ni ja ni ljudi koji rade sa mnom nemaju ni trunku odgovornosti za tragediju koja se dogodila“, a ostavku podnosi kao odgovoran čovek iz moralnih razloga, zato što se nesreća desila u resoru koji vodi.

Поднео сам оставку на функцију министра грађевинарства, саобраћаја и инфраструктуре у Влади Републике Србије.

Оставку сам поднео као одговоран човек који жели да личним примером покаже да у данашњој Србији постоји морална одговорност због страшне трагедије која се догодила у… pic.twitter.com/QQyxEE1Ktj

— Горан Весић (@sicveO11) November 5, 2024

Diplomirani inženjer geologije Zoran Đajić je na projektu rekonstrukcije Železničke stanice bio angažovan kao nadzornik za kamen. Deo njegovih poslova je, kaže, podrazumevao praćenje procesa skidanja kamena, utvrđivanja stanja podloge, njene zamene i reparacije, kao i načina montaže kamena, piše DW.

Projektanti od početka upozoravani na propuste

Đajić kaže da je još tokom rekonstrukcije primetio da je pozadina mermernih ploča na krovu stanice u lošem stanju i o tome obavestio nadležne.

„Na fotografijama koji sam napravio, iza tih ploča se vidi da praktično, možda ima 20 odsto betona, ostalo je šut, zgužvani džakovi i tako dalje“, objašnjava Đajić.

Foto: Zoran Đajić
Đajić: Pozadina mermernih ploča na krovu stanice bila u lošem stanju i o tome sam obavestio nadležne

Kaže da je zbog toga izdao nalog da se te ploče skinu, uradi kompletno ispitivanje i reparacija podloge.

U izveštaju u koji je redakcija DW imala uvid navodi se da je podizvođaču radova „Starting doo“ „naloženo da se otpočne sa demontažom mermerne obloge sa fasade krila B (Venčac beli) kao i mermernih ploča sa pročelja krova zgrade (Sivec)“, te da je potrebno „demontažu obavljati pažljivo kako bi se sačuvale sve mermerne ploče koje nisu oštećene“.

„Da se to uradilo, pretpostavljam da bi neko ko je zadužen za taj drugi deo – to je statika, to su konstrukcije i tako dalje – nadzor i sve oblasti, bi videli kakva je podloga i pretpostavljam da bi se neko zapitao da li treba intervenisati na tim utegama, da li su oni korodirale.“

Međutim, izvođač radova, kako kaže, nije uradio ništa po tom pitanju.

„Naprotiv, ja sam nekoliko puta insistirao na sastancima da to treba da se uradi, ali su oni uzeli masnu farbu, ofarbali te ploče i tako je završeno sve što se tiče pozicije tog zupčastog dela fasade na južnoj fasadi iznad nadstrešnice“, kaže Đajić.

Građani su veoma brzo nakon nesreće na mrežama počeli da dele fotografije na kojima se vidi da su radovi izvođeni i na samoj nadstrešnici, na koju je dodata čelična konstrukcija sa staklom. Snimci koji pokazuju da je cela nadstrešnica pala odjednom, a ne iz delova, za Đajića su dodatni signal da je opterećenje bilo preveliko.

„Utege su bile projektovane svojevremeno da mogu da izdrže određeni teret po kvadratnom centimetru. Očigledno je to opterećenje dodato toliko da veza utega i betona, koji je isto tako bio loš, nije izdržao, i onda se ona samo sručila“, za DW objašnjava Đajić.

Ko je sve u lancu odgovornosti?

Naručilac rekonstrukcije stanice bila je Infrastruktura Železnice Srbije, a radove su izvodile dve kineske kompanije – „China Railway International Co. Ltd“ (CIRC) i „China Communications Construction Company Ltd (CCCC).

Nadzor nad projektom poveren je mađarskoj firmi „Utiber“ koja je povezana s jednim od Orbanovih bliskih saradnika Lorincom Mesarošem. Utiber je bio krovna firma za nadzor po svim pozicijama, osim pozicije kamena koju je obavljao Đajić kao spoljni konsultant.

Zoran Đajić tvrdi da je sve njih redovno informisao na sastancima koji su se održavali na nedeljnom nivou.

„Na tim sastancima su bili prisutni svi od strane nadzora „Utibera“, bilo je uvek prisutno nekoliko ljudi iz Železnice i povremeno je bio prisutan neko od predstavnika ministarstva, ali su bili sve vreme prisutni predstavnici obe kineske firme, koje su, u svari, izvodile sve te radove, i koje su odgovorne apsolutno za sve, i za svoje podizvođače“, navodi Đajić.

Na njegove izveštaje, kaže, prvo je trebalo da reaguje nadzorna firma „Utiber“, koja je trebalo da od firme „Strarting“ zatraži da skine ploče i proveri podlogu.

Foto: Sanja Kljajić/DW
Zoran Đajić

Ipak, naglašava da je često imao utisak „da je firma koja je izvodila radove starija od svih“ i da sebi daju za pravo da ne postupe po nalozima.

„Dešavalo se da se neke stvari ne rade po mesec-dva dana i da se neke stvari urade drugačije nego što je rečeno. Meni to nije jasno, da firma koja je podizvođač može da uradi neke stvari, iako je dobila nalog od nadzora da uradi drugačije“.

Zbog toga Đajić smatra da je prvi u lancu odgovornosti sadašnji ministar građevinarstva Goran Vesić, ali i Tomislav Momirović, koji je tu dužnost obavljao u prethodnom sazivu Vlade, kao i njihovi službenici koji su bili nadležni za ove radove. Odgovornost nakon njih, kaže snosi i kineski konzorcijum, nadzorna firma „Utiber“, kao i vlasnici i direktori svih firmi koje su bili podizvođači.

„Ja sam od prvog dana rekao da ja tu snosim i svoju odgovornost, zato sam i pokrenuo celu priču. Da sam možda uspeo da nateram podizvođača da zameni ploče, da to sruši – iako sam to pokušavao nekoliko puta, ali su oni to ignorisali – možda bi se neke svari ustanovile, možda bi se došlo do tih utega, možda se ovo ne bi desilo“, priča Đajić.

„Ne damo više da nas ubijate na ulici“

Na pitanje da li sada strahuje za svoju bezbednost kaže da je bio učesnik svih velikih protesta od devedesetih godina naovamo i da se više ne plaši ničega.

„Plašio bih se za sebe i za svoj život da nisam izašao u javnost s ovim što sam znao. Ja ne bih mogao da dalje nastavim da živim s tim. Osećao bih grižu savesti zbog porodica onih koji su preminuli“, kaže Đajić.

Veruje da u suprotnom niko drugi ne bi rekao istinu i nadležni bi sprali odgovornost sa sebe.

„Oni reaguju na moje izjave. Zamislite da ja nisam izašao u javnost. Niko ne bi o ovome pričao. Ostalo bi na to da je pala sama od sebe. Ne dam. Ne ja – ne daju sad ni građani.“

Ističe da vlast koju građani finansiraju mora da radi u njihovom interesu, te da građani ne smeju da dozvole da se „na određenim mestima nalaze ljudi koji ne znaju ništa i da ih skupljaju sa raznih strana i postavljaju na pozicije koje odlučuju o životima svih“.

„Ja hoću da pozovem građane da probaju da kažu: Ne damo više da nas ubijate na ulici. Ubijaju nas na pešačkom prelazu, ubijaju nas na ulici, ubijaju nas svuda i niko ne odgovara za to. Ne može“, zaključuje Đajić svoj intervju za DW.

Tagovi:

Novi Sad Železnička stanica Novi Sad tragedija Urušavanje nadstrešnice Zoran Đajić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure