Pravosuđe
Ko su nove sudije Ustavnog suda?
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

Učenik sedmog razreda u Sokobanji gurao je šipku u analni otvor drugom učeniku, kažu izvori „Vremena“. Roditelji su uznemireni jer bi nasilnik mogao da se vrati u školsku klupu
Od kraja novembra ne smiruju se strahovi brojnih učenika osnovne škole „Mitropolit Mihailo“ u Sokobanji i njihovih roditelja.
Tada je, prema svedočenju izvora „Vremena“, učenik sedmog razreda pokušao da ugura šipku u analni otvor jednog mlađeg učenika, povredivši ga i šaljući ga na psihoterapiju.
Slučaj je došao i do policije, ali roditelje brine što bi učenik kojeg opisuju kao „nasilnika“ posle kratke suspenzije mogao da se vrati u školu sredinom decembra.
Napad u svlačionici
Učenik sedmog razreda (ime poznato redakciji) doselio se tek pred početak školske godine u Sokobanju.
„Njega je na času teško oceniti jer ne radi ništa, dere se, šeta po učinioci, maltretira druge“, priča jedna osoba iz nastavnog kolektiva, koja je zatražila da joj ne pominjemo ime.
„Mnogo je krupniji od ostale dece svog uzrasta. Otimao je deci novac za cigarete, hranu. Imao verbalne sukobe sa nastavnicima. Primenjen je pojačan vaspitni rad“, nastavlja naš izvor.
Kako tvrdi, sve je eskaliralo 22. novembra u svlačionici fiskulturne sale. Onde su dečaci sedmog razreda delili svlačionicu sa šestim razredom.
„Taj sedmak je našao tanku šipku od đačke klupe kojom je bockao učenike po stomaku i zadnjici. Svi su se sklanjali. Učenik šestog razreda se u svlačionici sagnuo zbog nečega, a ovaj ga je jednom rukom držao, a drugom krenuo da mu ritmički gura šipku u analni otvor kroz šorts“, tvrdi naš sagovornik.
Onda su se stvari brzo odvijale. Došli su nastavnici, pozvane su razredne starešine i roditelji nasilnika, tim za bezbednost u školi je procenio da je u pitanju teško, seksualno nasilje, sastajao se savet roditelja.
„Roditelji povređenog dečaka dali su izjavu policiji, vodili sina u hitnu pomoć i na sudsku medicinu. Od još ozbiljnijih povreda sačuvao ga je šorts. Dete danima nije išlo u školu, već na psihoterapiju“, dodaje naš izvor.
Školi vezane ruke?
U školu otada ne ide ni nasilnik. Direktorka škole Tanja Gligorijević odbila je da govori za „Vreme“. U kratkoj poruci navela je da je „proces u toku“ i da neće da priča za medije.
Nije precizirala o kakvom procesu se radi. Posle prošlogodišnjeg amoka u „Ribnikaru“, škole su dobile mogućnost da učenike udalje sa nastave na više od pet dana, a najduže do okončanja vaspitno-disciplinskog postupka zbog počinjenog nasilja ili drugog prestupa.
Prema našem izvoru, problematični učenik je suspendovan, ali bi u školu trebalo da se vrati 16. decembra. Ima utisak, kaže, da rukovodstvo škole računa da će se stvari nekako smiriti i tvrdi da su im vezane ruke. Da, osim privremene suspenzije, malo šta mogu da urade.
U Srbiji je osnovno školovanje obavezno. Učenik sedmog razreda – njemu je 13 godina – prema zakonu ne može odgovarati za krivična dela.
Rukovodstvo škole u Sokobanji navodno je predložilo da socijalna radnica bude uz problematičnog učenika, a da to odeljenje, iz kabineta u kabinet, prati i školski policajac.
„Ali, molim Vas, da li je to normalno? Ljudi su sa pravom uznemireni. Seksualni zlostavljač se vraća u školu“, kaže naš sagovornik.
Navodno, mnogi roditelji su rešili da ne puštaju decu u školu kada se nasilnik vrati.
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom

„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“

Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve