img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Nemačkoj

Nemci glasaju: Šta je sve na kocki?

22. фебруар 2025, 08:47 Sabine Kinkarc/DW
Foto: AP Photo/Michael Probst
Copied

Ekonomija štuca, krize su u svetu, priča se o migracijama, a klimatska politika jedva da se pominje… Svašta je na talonu na izborima u Nemačkoj.

Predizborna kampanja je bila kratka, ali žestoka. Jedan izraz se čuo često: promena kursa.

„Tri godine ste pokušavali da u Nemačkoj sprovedete levu politiku. To ne možete da nastavite“, rekao je dve nedelje pre izbora Fridrih Merc, demohrišćanski kandidat za kancelara.

On se tako u Bundestagu obratio Socijaldemokratama (SPD) i Zelenima koji su bili na vlasti zajedno sa Liberalima (FDP) od 2021. Koalicija se raspala novembra 2024. nakon višemesečne svađe oko preraspodele budžeta. Za ovu nedelju (23. februar) raspisani su vanredni parlamentarni izbori.

Socijademokratama preti težak poraz

Zeleni imaju skoro istu podršku kao i 2021, ali Socijaldemokrate i Liberali su masovno izgubili simpatije. Liberali bi mogli da ostanu ispod cenzusa od pet odsto, a SPD-u preti težak poraz. Sve ispod 20 odsto bio bi najgori rezultat u posleratnoj Nemačkoj, a partija je u anketama daleko ispod tog procenta.

Olaf Šolc bi bio kancelar s najkraćim mandatom u poslednjih pedeset godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovo izabran.

Demohrišćani na čelu, AfD iza njih

Prema anketama, najveće izglede da bude izabran za kancelara ima Fridrih Merc, šef Demohrišćana, koji su do 2021. vladali 16 godina u liku Angele Merkel, da bi u poslednje tri godine bili najjača opoziciona partija.

Na drugom mestu prema rezultatima anketa je Alternativa za Nemačku (AfD) s više od 20 odsto podrške. Oni su udvostručili rezultat u odnosu na 2021.

Dramatičan pad popularnosti Socijaldemokrata i uspon Alternative za Nemačku – kako se to desilo?

Merc ukazuje na pad ekonomije: „Privreda naše zemlje, Savezne Republike Nemačke, u međuvremenu je na začelju Evropske unije.“ On je naveo da je 50.000 preduzeća prijavilo bankrot, a iz Nemačke se godišnje odliva oko sto milijardi evra.

„Naša privreda opada već treću godinu, posledica je recesija. To se u posleratnoj istoriji Nemačke još ni jedan jedini put nije desilo.“

Merc je dodao da Šolc i njegov ministar ekonomije i kandidat Zelenih za mesto kancelara Robert Habek „više ne razaznaju stvarnost“. Merc je tu dvojicu političara uporedio za direktorima firme koji su svoje preduzeće doveli do prosjačkog štapa i onda kažu vlasnicima da bi rado to isto radili još četiri godine.

Rat, energetska kriza, inflacija

Dok je Merc u predizbornoj kampanji sve oštriji, kancelar Šolc je sve više u defanzivi. Doduše, on je nastupao energičnije i srčanije nego za vreme svog mandata, ali je često dolazio u situaciju da mora da pravda svoju politiku.

Šolc je naveo da nije njegova vlada kriva za energetsku krizu i inflaciju već napad Rusije na Ukrajinu. „Sve do danas privreda se bori protiv posledica“, izjavio je Šolc.

On je upozorio da ni naredne godine neće biti jednostavne, naročito kada se uzmu u obzir prvi potezi američkog predsednika Trampa: „Vetar nam duva u lice. Istina je da se to narednih godina neće bitno promeniti.“

Migracija kao važna tema

Slabost nemačke ekonomije je bila možda i najvažnija tema u predizbornoj kampanji, ali je posle smrtonosnog napada nožem koji je u Ašafenburgu počinio odbijeni podnosilac zahteva za azil iz Avganistana, migracija izbila u prvi plan.

I Fridrih Merc je odmah posle napada najavio da će još pre izbora u Bundestagu podneti zahtev da se zaoštri politika dodele političkog azila – ako mora onda i uz podršku poslanika Alternative za Nemačku.

Poslanici te stranke slavili su u Bundestagu, kada je Mercov zahtev izglasan uz njihovu podršku. Njihovi političari su u potezu Demohrišćana videli epohalni preokret i izjavili da su spremni na koaliciju.

Bez saradnje sa ekstremnim desničarima

Širom Nemačke su na demonstracije izašle stotine hiljada ljudi protiv saradnje demohrišćana i Alternative za Nemačku.

Kancelar Šolc je bio ljut: „Nije svejedno da li postoji saradnja sa ekstremnom desnicom. Ne u Nemačkoj!“ Dodao je da građani ne mogu da veruju demohrišćanima da neće ući u koaliciju sa Alternativom za Nemačku.

U nedeljama posle toga Fridrih Merc nije propustio ni jednu priliku da naglasi kako isključuje svaku saradnju sa Alternativom za Nemačku. Prema njemu, cilj ekstremnih desničara je da unište CDU i CSU, a sa AfD-om Demohrišćani neće ni u kom slučaju ulaziti u koaliciju.

Ko bi mogao da formira koaliciju?

Demohrišćani, međutim, neće moći sami da formiraju vladu. Potreban je još najmanje jedan koalicioni partner. Što je više stranaka u Bundestagu, to je teže formiranje koalicije.

Levica će prema anketama ući u Bundestag, Savez Sara Vagenkneht i Liberali su na granici.

Ako Liberali uđu u Bundestag, onda će za koaliciju možda biti potrebne tri stranke. Pošto je partijska baza Liberala isključila koaliciju sa Zelenima, onda Demohrišćanima ostaje samo mogućnost koalicije sa Socijaldemokratama i Liberalima. Ako manje partije ne uđu u Bundestag, moguća je koalicija Demohrišćana i Socijaldemokrata ili Demohrišćana i Zelenih.

AfD u izolaciji

Kandidatkinja AfD-a za kancelara Alis Vajdel kaže da bi takva koalicija samo nastavila dosadašnju politiku. Ona je dodala da to neće zaustaviti njenu stranku i da će politički „zaokret“ doći, te da se samo „nepotrebno odgađa“.

Posle zajedničkog glasanja Demohrišćana i Alternative za Nemačku u Bundestagu, odnos Socijaldemokrata i Zelenih sa konzervativnom grupacijom nije baš najbolji. Naposletku će koalicija zavisiti od toga koliko će svojih programskih ciljeva svaka od partija biti u stanju da nametne.

Klimatska politika se jedva spominje

Socijaldemokrate ističu socijalnu politiku, Zeleni zaštitu klime.

Kandidat Zelenih Robert Habek upozorava: „Ako Nemačka 23. februara izabere vladu koja najavljuje da neće da ispuni klimatske ciljeve, onda ih neće ispuniti ni Evropa.“

On je dodao da onda ni jedan ministar za zaštitu okoline ili kancelar ne može da ode u Indiju, Indoneziju ili Kinu, kako bi od tih zemalja zatražio da smanje emisiju ugljen-dioksida i da osnaže obnovljive izvore energije.

Fridrih Merc zna da koalicioni pregovori neće biti laki. Ali on opominje da je sada „jedna od poslednjih šansi“ da se suzbije uticaj Alternative za Nemačku.

„Ako nam to ne pođe za rukom, onda nećemo da imamo samo 20 odsto desničarskih populista. Onda će desničarski populisti jednog dana raspolagati brojem mandata koji onemogućava promenu ustava, a tada možda budu i nadomak većine”, rekao je Merc.

On kao mogući budući kancelar smatra da su i ostale demokratske partije, Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, dužne da to spreče: „Ne možete pobeći od te odgovornosti, a ni mi nećemo da bežimo od nje.“

Tagovi:

izbori u Nemačkoj Nemačka Politika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure